Eliko laNamibia ola ya pombada neebiliyona N$5,3

… Ovandjadjukununi ova ti oshinima eshi inashi kandula po okuhafikapamwe

Eemweedi nhatu dopetameko lodula ei, eliko laNamibia okwa li la ya pombada neebiliyona N$5,3.
Eshi otashi ulike kutya eliko loshilongo ola ya pombada neepelesenda 4,7.

Ashike nande ongaho ovandjadjukununi vamwe voikwamaxupilo, ova ti oshinima eshi kashi na eshi sha vatela moikumungu ngaashi okuhefikepamwe, oluhepo nokuhena oilonga moshilongo. Ouyelele ou weliko la ya pombada ou li molopota oyo kwa li ya pitifwa kehangano lokuninga omavalulo ledina Namibia Statistics Agency (NSA).

Olopota oya ti omwaalu woinima nomayakulo oo a longwa moNamibia eemwedi nhatu dopetame ko lomudo ou oi na ongushu yeebiliyona di fike poN$59,1. Eshi otashi ulike eyopombada neebiliyona N$5,3 okuyelakanifa nomudo wa dja ko, tashi holola okuya pomba momaxupilo oshilongo.

‘KAPU NA ELUNDULUKO’
Omunawino moinima ya pamba omaxupilo Teresia Kaulihowa okwa ti kutya nee oshilongo osha ulika tashi ningi nawa ngaha, ovanhu aveshe ihava mono omauwa meliko eli.

“Oshinima osho shi li moNamibia shovanhu itava mono omauwa efike pamwe nokukala inava kwatelwa mo osha eta oupyakadi moshikondo shomaxupilo moshilongo,” Osho a ti ngaho.

Eshi otashi ningwa molwaasho eliko lihapu otali i pombada moshikondo shoikwamina nokufukula omamanya.
“Ashike nee, eyopombada leliko olo alike itali vatele oikumungu yeliko tali liwa ashike kovanhu vamwe, okuhafikepamwe, oluhepo nokuhena oilonga moshilongo,” Kaulihowa osho a ti ngaho.

Okwa ti kutya opu na omumbwe yakula yepangelo Ii konge ondunge nghee li na okutukula eliko shi fike pamwe.

“Oupyakadi ou otau ulike kutya opu na omumbwe yakula opo epangelo li konge omikalo dokutopola eliko nokukwashilipaleka kutya keshe umwe okwa kwatelwa mo.”

Omunawino moikwamaxupilo Josef Sheehama okwa ti omwaalu ou tau popiwa itau tu kumwe nande nonghalo omo Ovanamibia ve li.

Okwa ti Ovanamibia nava mone ouwa weyopombada leliko meenghalamwenyo davo keshe efiku ndee kashi shi ashike meembapila.

“Ngee ovanhu kave wete omauwa eyopombada leliko meenghalamwenyo davo keshe efiku, nena omivalu edi kadi na eshi tadi ti,” Osho a ti ngaho.

Sheehama okwa ti oshilongo osha pumbwa eliko li li pauyuki olo tali vatele ovakwashiwana aveshe ponhele yokukala ashike tali vatele ovakengeli naavo ve li momalelo opo kufitikwe omwaka ou u li meliko loshilongo.

Eliko ola ya pombada moule weemwedi nhatu domudo 2024 neepelesenda 4,7.

Omwaalu ou oushona okuyelakanifa nomwaalu womudo wa dja ko moule mweedi da faafana oo wa li u fike peepelesenda 5,3.

Eshi osha ulika oikando ye lishikula i li 12 eliko tali i pombada pefimbo lomido da yooloka olo la tumbulwa.
Oshinima eshi otashi ulike onghatu yokuya komesho.

Nande nee eliko otali kulu, otali kulu tali ende kashona okuyelakanifa nomudo wa dja ko.

Nande oshikondo shounamapya nounaimun nomifitu otashi u li ke tashi i komesho nawa, moshikondo shoikwamina noshikondo sheeshi otai ulike tai u pedu, okuyelakanifa nopetameko lomudo 2023.

“Oshikondo shounamapya nounaimuna osha ya pombada neepelesenda 1,6, osho sha wa pedu kashona okuyelakanifa neepelesenda 1,9,” Olopota osho ya ti ngaho.

Oshikondo eshi okwa li sha kwatelwa komesho kokumuna, oko kwa li kwa ya pombada neepelesenda 3,2, ashike okwa li sha wa pedu okudja peepesenda 5,1 molwomalandifo oimuna oo itaa ende nawa.

Oshikondo sheeshi nasho itashi i pombada tashi endelele.

“Oshikondo shokukwata eeshi nokulonga eeshi osha ya pombada neepelesenda 2,2 odo di dulike keepelesenda 10,7 domudo 2023,” Olopota osho ya ulika ngaho.

Oshikondo shoikwamina osho hashi yandje shihapu keliko loshilongo, nasho osha ulika kutya itashi i pombada nawa.

“Oshikondo shoikwanima nokufula omamanya osha ulika tashi i pombada neepelesenda 6,6 ashike edi odishona okuyelakanifa neepelesenda 21,8 domudo 2023.”

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News