‘Inamu tula oikulya yoshikukuta momalodu’

OSHOONGALELE … Pelesidente Nangolo Mbumba nomunashipundi wewilikongudu lomalelo opamufyuululwakalo Immanuel /Gaseb Omaandaxa. Efano: Ombelewa yomupelesidente

Ongongawiliko yovaleli vopamufyuululwakalo oya kunghilila oilyo yayo opo iha landife po oikulya yoshikukuta i lande omalodu.

Eshi kwa li ta popi mOvenduka pepatululo loshoongalele oshitimilongombali nananho shewilikongudu lovaleli vopamufyuululwakalo Omaandaxa, omunashipundi wewilikongudu Immanuel /Gaseb okwa ti oikulya yoshikukuta nai fike kwaavo ve i nuninwa.

“Ohandi pula ovaleli vopamufyululwakalo opo va kwashilipaleke kutya oikulya oyo ya yandjwa oya longifwa nawa momaumbo ndee inai landifwa po omalodu,” Osho a ti ngaho.

/Gaseb okwa pula ombelewa yomuprima minista opo i talulule omulandu wokutopola opo i kwashilipaleke kutya oikulya oyo oya yandjwa shi fike pamwe, unene ngaa omaumbo oo e na ovanhu vahapu.

Okudja muJuli fiyo onena, Ovanamibia ve li omiliyona 1,15 ova kala va taalela onghalo yokuhena oikulya ya wana, osho sha pumbwa onghatu yomeendelelo ku fitikwe eemwaka doikulya nosho yo kwaamenwe omaxupilo.

Omaumbo e fike lwopo331 000 ohaa mono omavatelo oshikukuta okudja kopolohalama yepangelo yoshikukuta, omo omwaalu uhapu u li koshi yewiliko lovaleli vopamufyuululwakalo.

/Gaseb okwa ti kutya oshiwana osha taalela onghalo idjuu yomeva nosho yo oikumungu youkoshoki, puhe na omatungo, ngaashi eemboola nosho yo ominino domeva, osho tashi eta okukanifa eemwenyo.

“Ohandi pula oshikondo osho shi na oshinakuwanifa, ngaashi eembelewa doongoloneya, oministili younamapya nounaimuna, omeva nomatendululo omadu nosho yo omawiliko oitopolwahoololo va longele kumwe nomalelo opamufyuululwakalo opo va mone omavatelo kombinga yomaupyakadi aa.

/Gaseb okwa yandja oushima kovaleli vopamufyuululwakalo eshi inava tula moilonga omafaneko a pumbiwa.

“Ohandi pula Ovanamibia aveshe, unene ngaa oilyo yomomapata ovaleli, opo va fimaneke eeveta dopamufyuululwakalo ndee tava kandula po omaupyakadi neenamanana she likolelela keenghedi nomifyuululwakalo ndee kashi shi okupitila momhangu,” /Gaseb osho a ti ngaho.

Okwa ti eenamana edi otadi dulu okufiya omalelo opamufyuululwakalo ehe na ewiliko liwa notashi dulika shi piyaaneke oilonga yavo.

Pelesidente Nangolo Mbumba eshi kwa li ta popi poshivilo opo tuu opo naye okwa yandja oushima kovaleli vopamufyuululwakalo molweenamanana odo di li mokati kavo..

“Eenamanana odo ihadi eta ashike omakulukuto nosho yo okuhe na oukumwe mokati koilyo yelelo lopamufyuululwakalo, ashike luhapu ohashi fininike epangelo li lidope mo ndee tali longifa eliko loshiwana, olo kwa li tali dulu okulongifwa nande omomayambule po amwe nosho yo moinima imwe ya fimana ngaashi ehongo, oundjolowele nokuyambula po eehepele,” Osho a ti ngaho.

Mbumba okwa ti omhangu tai patana kombinga yaau tashi kula ko melelo lopamufyuululwakalo otashi kakeke efimano lomalelo opaumufyuululwakalo.

“Ashike nee nande ongaho, oushili womalelo etu opamufyuululwakalo paife ou li moshiponga, molwomananafano oo e li meni lomalelo ngaashi eenamanana kombinga yaau tashi kula ko oo taa twikile nokupiyaaneka ombili nelongelokumwe moitopolwahoololo.”

Pelesidente Mbumba okwa ti efimbo nomaliko oo haa longifwa pefimbo lokuninga omakonakono nokukandula po eenamanana, oinima ashike oyo tai dulu okukandulwa po kokuluufa keeveta dopamufyuululwakalo.

“Ongomalelo opamufyuululwakalo, oshinakuwanifa shoye shotete nashi kale okuyambula po oshiwana shihapu nokuyambula po eenghedi nomifyuululwakalo. Natu lihongeni okulongifa omauwa etu opamuhanga ponhele yomauwa etu opaumwene,” Osho a weda po ngaho.

Minista womayambule po eedoolopa noitopolwa yokomikunda Erastus Uutoni okwa ti epangelo ohali yandje oshimaliwa keembelewa domalelo opamufyuululwakalo, oyeendifo, omahooli nosho yo omadeulo okuyandja owino. “ Epangelo ohali yandje omayambidido opashimaliwa pakuyandja oshimaliwa komwedi kovaleli, keekamusela dishona dopamufyuululwakalo di li hamano, kuhamushanga nosho yo kovashingi vomalelo aeshe opamufyuululwakalo.”

Uutoni okwa popya kutya omalelo aeshe opamufyuululwakalo ohaa pewa omahauto epangelo, oo haa filwa oshisho koministili.

“Pakuweda po, ohatu yandje yoo oshimaliwa shomahooli komalelo aeshe opamufyuululwakalo.”

Uutoni okwa ti otaku dilaadilwa ku tungilwe omalelo omufyuululwakalo eembelewa.

“Oministili natango oya kwatela komesho okuninga oshoongalele shewilikongudu lomalelo opamufyuululwakalo kodula, opo hatu yandje oimaliwa nosho yo oipumbiwa ikwao ya wedwa po pefimbo loyoongalele,” Osho a ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News