Itatu mane po efimbo noshimoko shokuyandja eenghono – IPC

Ongudu yoIndependent Patriots for Change (IPC) oya ti itai ka hepeka nande efimbo layo moshimoko shokuyandja eenghono osho shi shiivike nawa nedina green hydrogen ponhele yaasho otai ka longifa oinima oyo ihe na ondilo noi li hai longifwa nale okulonga olusheno laNamibia.

Omupopiliko wongudu yoIPC Imms Nashinge oshinima eshi okwe shi popya koThe Namibian Etitatu eshi kwa li a pulwa kutya kombinga yoikwanghono ongudu oya fikama peni.

“Kufye, oshinima shoshimoko shokuyandja eenghono osha fa ashike tashi ningilwa omalolelo natango, itatu mane po efimbo nokuninga omalolelo. Otu na omikalo odo da konakonawa nohadi longo, ashishe osho wa pumbwa okumona ashike oimaliwa ndee to tameke okulonga olusheno,” Osho a ti ngaho.

Ongudu yoIPC noSwapo okwa li da tameka oyoongaleleudaneko yado exuliloshivike la dja ko, oyo kwa li ya kwatela mo omafaneko nghee di na okulonga olusheno loshilongo.

Ongudu yoIPC oya ti oya hoolola okulongifa oinima oyo hai longifwa nale ngaashi oikwamahooli ponhele yoshimoko shokuyandja eenghono.

“Novakufimbinga ve na owino, tala nawa ndee to tula eenghatu daNamibia pombada opo a kale oshilongo tashi longifa olusheno loikwamahooli moule weedula 20, opo kushonopekwe ondado yolusheno moshilongo nokushunifa pedu eemhepo odo tadi nyateke ewalangadjo,” IPC osho a ti ngaho momukanda udaneko waye.

Nashinge okwa weda po: “Paunyuni, eepelesenda 90 deeproyeka edi kadi na oshimaliwa ndee fyee, IPC, otu li kufyeevene notu na okutwala oshinima eshi komesho kufyeevene, kashi fi oinima ei yoshimoko shokuyandja eenghono.”

“Moule weedula omulongo da pita, eemina dimwe moshitopolwahoololo shErongo okwa li di na okupatuluka ndee tadi tameke okufukula oikwanima, ashike molwomumbwe yetu yoikwanghono, fiyo opapa itadi longo ndee osho otashi kondjifafana neemhito doilonga nosho yo oimaliwa ikwao oyo tai dulu okudja moikwamina,” Osho a ti ngaho.

“Itatu hepeke nande efimbo, otu na omikalo odo da ningilwa nale omalolelo nohadi longo.”

Omukalelipo woproyeka yoshimoko shokuyandja eenghono James Mnyupe odula ei okwa li a shiivifa kutya eeproyeka doshimoko shokuyandja eenghono oda yandja oilonga i fike po400 okudja meeproyeka hetatu.

Oshinima eshi shoproyeka yoshimoko shokuyandja eenghono okwa li unene sha kwatelwa komesho kupelesidente mukulu Hage Geingob oo kwa li a pitika omuyandjimayele waye, James Mnyupe, opo a shiivifile ounyuni oshinima eshi.

Momafiku 22 Desemba, ehangano ledina Hyphen Hydrogen Energy okwa li la shiivifa kutya epangelo okupitila moshikefa shoSDG Namibia One fund, okwa li la mana okulanda eepelesenda 24 mehangano longushu yeebiliyona.

Ashike nee, ongudu tai pangele oya popya ashike oshitya “green hydrogen” lumwe momaudaneko ayo. Kuvamwe, eli okwa li edidiliko kutya ongudu tai pangele itai ka futa ombinga.

Omaudaneko aa ti: “Tula Namibia ponghatu opo ongomudaninghandangala mokulonga oshimoko shokuyandja eenghono.”

Hamuashangandjai woSwapo Sophia Shaningwa okwa ti Ovanamibia nava teelele ndee tava mono kutya omafaneko ongudu kombinga yoshimoko shokuyandja eenghono oku li ngahelipi monakwiiwa.

Ongudu yoPopular Democratic Movement momaudaneko ayo oya ti otai twala pombada eenghendabala dokuyambula po oshimoko shokuyandja eenghono.

“Eenghendabala de litula mo mokuyambula po oshimoko shokuyandja eenghono, nosho yo okukonga omahooli nepangelo lipe tu ninge omafaneko nokuwilika eepolohalama detu doikwanghono,” Ongudu yomilameno yopambelewa osho ya ti ngaho.

Omuleli wongudu yoNamibia Demcratic Party Martin Lukato okwa ti oshimoko shokuyandja eenghono oshiwa nOvanamibia.

“Ongudu yange otai yambidida oproyeka, ashike eshi twa hala oproyeka i yandje omauwa kOvanamibia aveshe. Osha fimana kuAfrica nokOvanmibia,” Osho a ti ngaho.

Lukato okwa ti, oproyeka otai ka eta oilonga.

“Otwa itavela okutya ovanhu vetu otava ka mona ouwa woilonga,” Osho a ti ngaho.

Lukato okwa ti ongudu yaye oi na oinima ihapu ya pumbwa okulonga mo, sho osho oshimoko shokuyandja eenghono kwa li inashi tumbulwa mo nawa momaudeko ayo.

DA MWENA

Eengudu dikwao okwa li da mwena, inadi tya ko sha kombinga yoshimoko shokuyandje eenghono.

Pelesidente wongudu yoRepublican Party Henk Mudge naye okwa holola elimbililo laye kombinga yoproyeka yoshimoko shokuyandja eenghono shaNamibia, okwa ti otashi monika unene tashi hafifa notashi eta omalimbililo kombinga yekufombinga loshilongo mokulonga oshimoko eshi.

Okwa yandja omalimbililo kombinga yelongo pauyelele kombinga yoshinima eshi, ta yandje oshiholelwa shomapulo ahapu inaa nyamukulwa natango kombinga yoproyeka ei.

“Ondi na omalimbililo ange, pakukulombwela ashike oshili, kombinga yoshikumungu shoshimoko shokuyandja eenghono. Ondi wete kutya oshinima ashike shokuhafifa ndee itandi dilaadila kutya omolwa shike Namibia oye ashike oshilongo mounyuni tashi dulu okulonga oshimoko eshi,” Mudge osho a ti ngaho.

Okwa ti ina hafela nande omukalo oo oproyeka ei ya kala tai ungaungwa nayo fiyo opapa.

Mugde okwa ti molwomalimbililo aa ongudu oye likaleka kokule nokupopya kombinga yoshimoko eshi pefimbo lomaudaneko ayo.

“Opu na unene omapulo ahapu, sho osho inatu tumbula sha kombinga yasho. Oshikumungu shomahooli noshimoko osha pumbwa okunyamukulwa. Fiyo opapa, itatu ka tya kosha nande,” Osho a ti ngaho.

Omunandjungu woshiwana Albertina Thomas okwa ti eengudu dopolitika inadi kwatela mo nande oshimoko shokuyandja eenghono momaudeneko ado shaashi okwa li ashike da tala koinima oyo ipu.

“Oshimoko shokuyandja eenghono oshinima shipe osho sha lombwelwa ashike oshiwana ndee eengudu dimwe dopolitika oda tala unene koinima oyo ipu. Osha pumbwa okulongwa mo nawa opo va dule okutala kusho, ashike paife, oinima yopanghalafano tete,” Osho a ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News