Ito mono oshilongo sheulungee ino hoolola oSwapo– Oshilyo shopaliamente

Hamunyera Hambyuka

Oshilyo shoSwapo shopaliamente Hamunyera Hambyuka osha lombwela ovayambididi voSwapo kutya ngee inava hoolola oSwapo nokandidate yasho Netumbo Nandi-Ndaitwah, itava i moshilongo sheulu.

Okwa ti natango itava i koheli shaashi Satan naye ite va pitike va ye mo.

Hambyuka okwa li ta popi koshoongalele shoSwapo osho sha li koRundu Olomakaya.

“Satan ote ke ku lombwela kutya owa hoolola epuko. Eshi wa ninga okwa li sha puka ndee ou na okushuna shaashi naame inandi ku hala. Ngee Satan ote kwaanye, oto i peni?” Hambyuka osho a ti ngaho

Hambyuka, oo e li omunambelewa woSwapo momutumba wopashiwana, okwa ti “Inandi hala mu ninge epuko lakula li li ngaho. Kendabaleni opo mu ninge oshinima shi li mondjila opo mu ye meulu.”

Okwa ti eengudu dimwe dopolitika otadi ngwangwaneke ovanhu.

Okwa ti ovanhu ngee va mono oikulya okudja keengudu domilameno nava lye, ashike inave va hoolola, ngaashi a ninga momudo 1989.
Omudo oo yee navakwao vamwe ova lya oikulya ya dja koDTA noKoevoet, ashike eshi omahoololo e ya, ova hoolola oSwapo.

“Okwa li hatu lotoka ndee hatu kufa eendooxa ndee hatu li, ashike kakwa li nande hatu ke va hoolola. Onghee nee, nyee ava mwa tambula ko oimaliwa yavo, lyeni ngee okwa li mwei pewa ndee tamu ka hoolola poSwapo,” Osho a ti ngaho.

“Inamu mana po efimbo leni nokukonga omakokolotye. Inamu mana po efimbo leni. Omakokolotye nomakoko otee ya apa,” Osho a ti ngaho kombinga yomahoololo.

Okwa ti eemboola odo kwa li da wapalekwa keengudu domilameno okwa li da ningwa kepangelo.

“Inamu anya okunwa omeva nyee inamu kala mwa tila kutya pamwe otaa ka tulwa oudiyo u mu dipaye. Nava wapaleke ashike eemboola odo da teka ndee tamu nu omeva, ashike eshi omafiku 27 Novemba tee ya, amushe kufeni oukalata veni vomahoololo ndee tamu i mu ka hoolole oSwapo,” Osho ti ngaho.

Eshi a pulwa ngee omapopyo aye itaa eta outondwe, Hambyuka Oshoondaxa okwa lombwela oThe Namibian: “Eeno, osho ngaho. Osho nda popya, nave litule ashike mongudu yetu”.

Omupopiliko wongudu yoPopular for Democratic Movement Hidipo Hamata okwa ti osha piyaana neenghono eshi Swapo e li tula ponghatu opo e na eenghono dopambiibeli omanga natango a pumbwa okuungaunga nomahepeko oo a ningilwa ooxekulululwa.

“Ove li ehangano olo tali monika la fa le likolelela mokupopya mokuheka nomoumbada ponhele youkwashili nekalele po loinima, mutu ve lineekela kutya Satan ote ya e va kulile ko.

Osha puka ngee omuleli ta kambaina ta longifa ombiibeli, unene ngaa ngee va dopa okuyandja osho va udaneka, ngaashi okuyandja oumutwe voshilongo kovanhu,” Hamata osho a ti ngaho.

Okwa ti Swapo nafye ohoni eshi ta dilaadila kutya omapopyo opaitavelo otaa dimi po oukwashili kutya ova vaka eemiliyona okupitila moshikumungu shoFishrot.

Hamata okwa ti omapopyo aHambyuka inaa puka ashike, ashike natango inaa fimaneka eitavelo lopamhepo lOvanamibia.

“Onghendabala yaye yokulongifa eitavelo ongoshilwifo shopolitika oli lengifa. Hambyuka na kale omutumba ndee ta dilaadila oinima oyo ongudu yaye ya ningila oshilongo eshi ponhele yokupilukila koumbada nokomiheka dopamaitavelo,” Osho a ti ngaho.

Pelesidente wongudu yoUnited People’s Movement Jan van Wyk okwa ti Hambyuka ne lifye ohoni yeemwene eshi a kendabala a longife Jesus.

“Ovanapolitika vamwe ohava ti Ovakriste, ashike nee oilonga yavo otai ulike oshinima sha yooloka ndee omapopyo aHambyuka oumbangihokololo waasho,” Van Wky osho a ti ngaho.

Omundjadjukununi woikwapolitika Henning Melber okwa ti ovanapolitika vaNamibia nava ninge po vali shimwe shi li xwepo.

Okwa ti ovahoolololi nava kale va tonata ndee tava dilaadila luvali ngee oo ngaa omukalo va hala okukoleka ou.

“Okuhoolola naku kale ehoololo lopaumwene le likolelela keepolohalama dopolitika. Oinima ikwao yeefeleni eengeleka. Okulongifa elaka lomahepeko olo ngaashi oshihopaenenwa eshi otashi ulike, nashi kale elunduluko lomalaka outondwe aa,” Osho a ti ngaho.
Okwa ti Swapo ne likaleke kokule naHambyuka.

Naku fwe mo mombelewa molwelongifo loutondwe woludi eli, olo la lyatela pedu ombili yopapolitika neyokomesho oyo Ovanamibia tava dulu okukala tave litangelele fiyo opapa. Omapopyo aye otaa kenyeneke nokwa pumbwa okukelelwa. Kapu na nande elipopilo lomapopyo e li ngaho, osho a ti ngaho.

Hasho shotete oikonga yoSwapo tai longifa omishangwa dombiibeli noutondwe koikonga yavo.

Momudo 2019, hamushangandjai woSwapo Sophia Shaningwa okwa li a pula oilyo yongudu novayambididi opo va denge oshipuka komutwe ta popi eengudu domilameno.

MuApilili odula ei, mayola mukulu waShakati Katrina Shimbulu okwa kunghilila oilyo yoSwapo opo i takamife “oilulu” oyo tai udanekele ovahoololi oipupulu.

Momudo 2008, pelesidente mukulu Hifikepunye Pohamba okwa tile oilyo yoSwapo oyo ya waimina ongudu yoRally for Democracy and Progress ovakengeleli “ngaashi Judas Iscariot oo a kengelela Jesus”.

Omuprima minista Saara Kuugongelwa-Amadhila okwa lombwela oshoongalele shoSwapo koshitopolwahoololo shaShana momudo 2022 opo va kaleke Swapo koshipundi “fiyo Jesus otaaluka”.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News