Minista mukulu ta popile okudenga omulandifi womondingosho nenghava

Engel Nawatiseb

Konima yokavidio oko ka kala nokumonika komapandja okomalungula ta denge omukadona oo ha landifa mondingosho nenghava koTsumeb, omupedu minista mukulu wouyelele Engel Nawatiseb, oo natango e li mayola mukulu waTsumeb, okwe liamena, ta ti okwa denga omukainhu oo ita tumbulwa nenghava shaashi okwe mu tuka.

Nawatiseb okwa ti okwa kala nokulopota okandingosho aka kutya ohaka ningi eweelelo oikando ihapu.

“Mokati koufiku onda dja meumbo lange ndee handi ka popya nawa naye opo a shunife pedu eengalo daye domondingosho, odo kwa li tadi weelele ovashiinda shaye neenghono, unene eshi tadi piyaaneke eemofi dounona vange ovo hava i kofikola nofamili yange,” Nawatiseb osho a ti ngaho.

Ongudu yoPopular Democratic Movement (PDM) okwa li ya sheka okavidio oko neenghono.

Nawatiseb eshi a nyamukula komasheko oo a ningwa komalungula, okwa ti eshi iha ti ko sha kovanhu ngee tave mu popile oinima ii ovanhu inave shi tala ko sha fa ounghundi ashike nave shi kufe ko sha fa omukalo wokukaleka po ombili.

Okwa ti ke na ko na sha nomaponokelo ovanhu ovo hava kala ashike va hala vakwao va ninge osho tava ningi.

“PDM moTsumeb kai na mo ovanhu noshi li nokuli shidjuu opo i mone nande ovanhu 30 moshoongalele tashi ningwa kupelesidente wavo. Onghee nee, ihatu pwilikine kovanhu ovo ve na efimbo lokushanga okambo kombinga ashike yoshinima shanafangwa,” Nawatiseb osho a ti ngaho.

OMUKALO WAPUKA

Ongudu yoPDM itai popile nandenande omukalo oo wa longifwa kuNawatiseb, otai ti okulongifa eenghono kwa pitilila nokuhafimaneka ovakainhu ovo hava longo meendingosho.

Hamushanga womauyelele woPDM Hidipo Hamata okwa ti otashi lengifa nai omunhu oo kwa li ha longo mombelewa yepangelo ta ningile ovanhu omahepeko ponhele yokukatuka onghatu i li mondjila yopaveta.

“Ongomutotiveta mukulu, oku na okukwatela po ouyuki, efimaneko nomhango yoveta.

Ponhele yaasho, okwa hoolola okudenga omukainhu oo ta longo noudiinini, ndee ta teya osho kwa li yee a hoololelwa a yambule po,” Osho a ti ngaho.

Hamata okwa ti Nawatiseb ngee okuwete a ningwa nai, onghatu ei ya yuka okwa li okukalopota kopolifi.

“Okulikufila oveta ove mwene itashi holola ashike kutya owa dina oveta yetu youyuki ashike natango otashi yandje oshiholelwa shii kutya oimbuluma otai dulu okukandula po oupyakadi,” Hamata osho a i ngaho.

Okwa ti hamukainhu vali a ningilwa oshinima shi fifa ohoni noshimbuluma shi li ngaho.

Hamata okwa ti oshinima eshi hasho shotete notashi ulike kutya opu na ovakainhu vamwe ovo hava longo peenhele donumba tava ningilwa omahepeko.
Okwa ti opu na omumbwe yakula yokulongela kumwe opo kukwashilipalekwe kutya ovakainhu aveshe kutya nee ohava longo shike, otave liumbatelwa nawa nefimaneko.
Ongudu ei otai pula ovakwatelipo vo veta nelandulafano opo va katuke onghatu ya fimana kombinga yoshiningwanima eshi.
“Ohatu pula omahangano aeshe okukwashilipaleka oveta nelandulafano opo a ete omunhu ou momake oveta. Oveta nai ninge eshi sha pumbiwa ndee keshe omunhu oo ta ka ningila ovanailonga vomeendingosho omahepeko ta taalele oveta,” Hamata osho a ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News