Oilyo yopaliamente i dulife po15 otashi dulika iha ka shune mo vali modula tai ya

Frans Kapofi, Utoni Nuyoma na Jerry Ekandjo

Oilyo yopaliamente yoSwapo i dulife po15, mwa kwatelwa eeminista di li hetatu, okwa teelelika i ka kanife oilonga yayo ongovatotiveta konima eshi kwa li inai ninga nawa komahoololo aavo tava ka ya mopaliamente mexuliloshivike.

Mokati kaavo va teelelika va ka kanifa oilonga yavo omwa kwatelwa minista wetanga leameno Frans Kapofi, minista womayambulepo eedoolopa noitopolwa yokomikunda Erastus Uutoni, minista yoilonga Utoni Nujoma nominista youndjolowele Kalumbi Shangula.

Vamwe vomuvakwao ongaashi omukulunhuwiliki wokomisi yokuninga omafaneko opashiwana yedina National Planning Commission (NPC) Obeth Kandjoze, omupedu minista woilonga noyeendifao Veikko Nekundi, minista wehongo Anna Nghipondoka naminista womombelewa yapelesidente Christine //Hoebes.

Kapofi okwa lombwela oThe Namibian onguloshi yOmaandaxa kutya ita waimine ovanhu ovo vehe na oilonga ashike ota ka waimina ovakulupe vakwao.

“Ovanhu ova ninga omatokolo. Oo a eta osho sha pumbiwa. Ovanhu ove na oufemba wokuhoolola keshe oo va hala. Ova tula nge ngaa hewa ponomola 28 momusholondodo.”

Kapofi, oo kwa li a kondjifa omhito youpelesidente koshoongalele shomudo 2022, okwa li a hoololwa ponomola 65.

“Kakwa li nande nda hala okupiyaaneka omulandu wongudu. Kashi shi omunhu. Ovanhu ovo kwa li va hala ndi kufe ombinga pefimbo opo okwa li ve udite kutya ondi na sha osho handi dulu okuyandja. Ashike itandi shi ningi kutya nee otashi pula shike. Ndi ete ehanauko,” Kapofi osho a ti ngaho.

“Natango otu na ko eemwedi dihapu. Ongudu nai ye kumwe. Kashi na sha naame. Paife eshi sha fimana ongudu nokandidate koupelesidente ka findane nawa.”

Kapofi nande ongaho okwa holola kutya okwa manguluka okuninga omuleli.

“Etokolo oli li ngaashi li li ndee nali fimanekwe. Onda nyakukwa neenghono. Ovafimanekwa ovo va hoolola nge, onda pandula, ovo inava hoolola nge, kandi na omadilaadilo mai kombinga yavo. Onda longela eepelesidente nhatu.”

Minista yoKabinete ikulu Jerry Ekandjo, oo kwa li ta kondjifa elelo loSwapo, naye ke na eshi a dja mo nasho moindjemo yombiya yoSwapo Omaandaxa.

Ekandjo okwa kala e li ominge naNetumbo Nandi-Ndaitwah nosho yo elelo loSwapo eshi inali ninga oshoongalele shokuhoolola pelesidente wongudu konima yefyo lapelesidente Hage Geingob muFebuluali.

Ekandjo natango okwa li a pula pelesidente Hage Geingob napelesidente Nangolo Mbumba opo va pitife onotwaveta i li ominge nomashenge.

Okwa kala oshilyo shomutumba wopashiwana okudja momudo 1990 noku li oshilyo shongudu oule wefimbo. Ashike nee, eshi Nandi-Ndaitwah a mona eholoko lovaleli voSwapo komahoololo aavo tava ka ya mopaliamente, Ekandjo kakwa li a tumbulwa.

Hamushanga womauyelele oSwapo Hilma Nicanor okwa ti ongokandidate oko ka waimina ongudu omudo 1975, okuudite ko lela nawa omilandu adishe dopolitika.

“Osha kala alushe efimano kwaame eshi kwa li nda hoololwa nokuyakula oule wefimbo olo nda kala nokuyakula,” Nicanor osho a ti ngaho.
Okwa ti oindjemo yongudu osho ashike i na okukala ngaho.

“Ngaashi omupedu pelesidente a ti, opu na alushe olweefo tali landula. Onda hala ashike okupandula nokutambula ko ovo ve shi pondola paife ngaha opo va twikile nokutwala oshilongo komesho,” Nicanor osho a ti ngaho. Kandjoze okwa ti okwa li a hoolola a kufe ombinga yeemwene ashike ovahoololi okwa li ve na omadilaadilo a yooloka.

“Ame Omunambia ndi na okakalata koukwashilyo woSwapo sho osho nda kufila ombinga moshinima omu. Osho nde litula mo ame mwene. Ngee ovahoololi ova ti ‘eewa ashike’ ohandi twikile okukala Omunamibia oyo oyo onghalamwenyo,” Osho a ti ngaho.

Kandjoze okwa ti keshi kutya oshike she mu teelela konima yomafiku 31 Marsa momudo tau ya.

“Ohandi longo efimbo lange olo li li ko ndee handi tale kutya oshike tashi ka ningwa po. Paife okulitula mo ashike nokukwashilipaleka kutya ongudu oya findana,” Kandjoze osho a weda po ngaho.

Omundjadjukununi woikwapolitika Ndumba Kamwanyah okwa ti oku na ngaa omalipulo ngee ovanhu otava dulu ngaa okulonga shili.

“Oupyakadi waNandi-Ndaitwah otau ka kala okuhoolola ovanhu vashona ovo ve na owino neudeko lomaupyakadi eliko loshilongo,” Osho a ti ngaho.

Kamwanyah okwa ti ongudu okwa teelelika i ka kufe ombinga nawa koikundafanwa yopaliamente ndee tai toto po eeveta di li nawa di vatele eenghalamwenyo dOvanamibia.

Nandi-Ndaitwah okwa hoolola ovanhu tava shikula momusholondodo waye vovanhu ve li 10: Omuprima minista Saara Kuugongelwa-Amadhila, hamushanga wevava lovanyasha loSwapo Ephraim Nekongo, Indileni Daniel, Alpheus !Naruseb, Ruth Masake, Elijah Ngurare, Linda Mbwale, Dino Ballotti, Feni Kutjavi naErastus Haitengela.

Ashike nee, eedjo oda ti Nandi-Ndaitwah okwa li a kufa mo Kuugongelwa-Amadhila opo aha ye momafiyafano navakwao shaashi otashi dulu okweeta omatopakafano.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News