Omu na oinima ya nyika oulingilingi moSwapo – Kapia

Paulus Kapia

…’Ashike ongudu yoovene aishe kai na oulingilingi’

Oshilyo shongudumutima yoSwapo Paulus Kapia osha itavela kutya mongudu omwa kala mu na oinima ya nyika oulingilingi, nande ongudu yoovene aishe inai nyika oulingilingi.

Eshi Kapia okwe shi popya pefimbo kwa li ta popi poshoongalele komukunda Omunyele kOutapi Oshoondaxa.

Epopyo laye ole ya pefimbo opo ongudu tai pangele tai longo noudjuu mokuyeleka ondjokonona yayo osho sha etwa komadina akula ongudu, ominista ikulu youyuki Sackey Shanghala naBernhard Esau, ovo tava tamanekwa pamwe novanangeshefa vamwe eshi va kufa ombinga moulingilingi wakula moshilongo wa shiivika nawa nedina Fishrot.

“Opu na ovanhu ovo ve na oulingilingi. Ashike ovakwa twa po kokakomisi kokuungaunga noimbuluma kedina Anti-Corruption Commission nopolifi.

Osho itashi ti Swapo oku na oulingilingi. Oikundaneki nai efe okutya oSwapo oi na oulingilingi.

“Oikundaneki nai lopote kutya numba nanumba ova kwatwa po molwoulingilingi, ashike kashi shi Swapo. Paife eengudu domilameno otadi i komesho shaashi otaku tiwa Swapo oku na oulingilingi,” Osho a ti ngaho.

Kapia okwa ti ngaashi ashike mepangelo, Swapo naye oku na oohandimwe ovo ve na oulingilingi, ashike oshiwana nashi kale shi shi eenghundana odo dihe na oushili.

Okwa ya ndja ekunghililo kombinga yelunduluko lepangelo moNamibia.

”Elunduluko lepangelo otali etwa kuGerman nOvaeuropa vakwao mOnamibia tava longele kumwe naItula. Eli olo etomeno inave mu ninga pelesidente wongudu.

“Omwaameni woshilongo, ongudu oi na pelesidente womutilyane, oye te ke i lela. Takamifeni! Ita dulu okuninga pelesidente,” Kapia osho a ti ngaho.

Okwa ti pelesidente wongudu yoIndependent Patriots for Change (IPC) Panduleni Itula okwa li a shakena nOvaeuropa.

Kapia okwa ti ovatilyane okwa li va hala Swapo a lele oulefimbo wonumba omanga ina kufwa ko koshipundi.

“Sho osho u wete eengudu domilameno noungudu vamwe vashona tava totwa okupitila meengeleka doipupulu novapolofeti,” Osho a ti ngaho. Kapia natango okwa li vali a popya kombinga yomashenge.

Okwa ti epangelo lOvaeuropa, naavo tava pe IPC oshimaliwa, otava yambidida oinima oyo tashi dulika i ka ete oshilongo shi lelwe komashenge.

“Oshilongo eshi okwa li sha lwilwa kOvanamibia, ovalumenhu novakainhu ndee inatu efa nande shi lelwe komashenge,” Osho a ti ngaho.

Omupopiliko woIPC Immanuel Nashinge ina nyamukula nande outumwalaka vaxupi ovo kwa li a tuminwa Omaandaxa.

Kapia okwa ti okwa uda omifofodolo kutya opu na ovanailonga vepangelo vamwe, oilyo yokabinete nopaliamente vomashenge.

Manga a tambula ko kutya ovanhu nave efiwe va ninge ngaashi va hala, okwa pula opo oinima ei iha etwe nande momesho oshiwana.

Omunandjungu womashenge Wendelinus Hamutenya Omaandaxa okwa ti: “Oimaliwa ohai di kovatilyane naayo yoFishrot oya dja kovatilyane.

“Oshikefa shoInternational Monetary Fund nasho osha dja kovatilyane, noshilongo oko hashi ehela oko.
Oshike sha puka ngee oimaliwa yomashenge tai di oko?”

Hamutenya okwa ti ongudu yavo ohai longo pamwe nekotamhango nomikanda odo da tambula ko ounhu womunhu.

“Fatulula kutya omolwashike, konima yeedula 34 depangelo loulingilingi loSwapo, ovanhu vetu natango tava mono ashike oixuna kondjala nokoluhepo.

Kapia na yandje omatomeno kutya oshike oipangelo yetu ihe na omiti, oupyakadi wovanyasha vetu va hongwa vehe na oilonga nonghalo yondjala moshilongo shi na omaliko,” Osho a ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News