‘Otwa tila ashike otwa hala oilonga’

Momakati koshitopolwahoololo shaMaheke, ehangano laRussian ola udaneka eemhito doilonga omafele mokufula ouraniuma, ashike opu na oumbada kutya otashi dulika shi ka nyanaune odjo yomeva yokoshiyedu yaNamibia, shi nyanaune edu lounafaalama nokweeta oupyakadi wopaundjolowele koshitopolwa oko.

Ehangano ledina Uranium One olepangelo laRussia.

Epangelo laNamibia ola anyena ehangano eli omikanda opo li dule okutwikila shaashi oli na oumbada kutya otashi dulika oshinima eshi shokufula ouraniuma shi ka kakeke odjo yovemava yedina Stampriet Artesian Basin, oyo ya ya fiyo okoSouth Africa nokoBotswana.

Ehangano loUranium One ola kala nale tali ti opu na oinima ihe li nawa okudja koshiwana oyo ya nyika omalundilo.

OUPYAKADI KOMUDINGONOKO

Omukalo oo tau ka longifwa moshinima eshi shoikwamina ou li oupyakadi wakula, omikalo nomilandu odo tadi ka longifwa odo da kwatela mo okufa eemboola, okudinda ouraniuma momeva ndee omeva taa pombelwa vali medu.

Ehangano ola mona eetona douraniuma di li 75 000 konima ashike eshi kwa li la ninga etata loilonga yalo yokukonga ouraniuma, oindjinia yehangano loUraniuma One, Aldo Hengari osho ya lombwela oThe Namibian ngaho.

“Ngee otwa pewa omikada domeva, ohatu ka yandja oilonga kOvanamibia ve fike po600 fiyo 800 nohatu ka twala eliko laNamibia pombada nopelesenda imwe fiyo mbali ngee otwa hange onghatu yokufukula ouraniuma,” Osho a ti ngaho.

Oproyeka, oyo tai pula eemiliyona di li N$900, oya pumbwa oministili younamapya nounaimuna i yandje omukanda womeva opo i tameke okukonga ouraniuma nokumanifa eembola odo da pumbiwa mokukonga ouraniuma.

Ashike nee, paife oshiwana osha fa inashi hala vali nawa molwiilanduli yoshinima eshi.

“Katu li ominge nepangelo ile noproyeka ei ashike otu li ominge noilanduli youndjolowele oyo tai dulu okweetwa koshinima eshi,” Omunawino womidingonoko nomuwiliki wopamufyuululwakalo koAminuis Freddy Koujo osho va ti ngaho.

“Epangelo nali tale oundjolowele wetu ndee tali tu amene. Inave tu lombwela tu koleke oshinima osho tuhe na owino musho.”

Okwa ti Omaheke oshitopolwa sha fimana unene mounafaalama nonghee nee omeva moshitopolwahoololo omo inaa pumbwa nande okukakekwa.

“Ehangono ola pumbwa okutuulikila nokutu udifa ko shaashi omukalo ou tali longifa owa nyika oshiponga komeva etu omedu oo twe lineekela. Monghalo omu, epangelo nali tonatele ovanhu valo. Oshinakuwanifa shavo.”

OMUNAWINO MOIKWAMINA

Omunawino umwe moikwamina e li moshipundi shetulumuko Roy Miller wokehangano ledina Stampriet Aquifer Uranium Mining Association (Sauma) okwa kala nale e na omapulo kombinga yomukalo oo taku tiwa otau ka longifwa.

“Ehangano loSauna kali li ominge nokufula ouraniuma. Okutya ashike omukalo oo tau longifwa owa nyika oshiponga nai kokule nomalombwelo oWord Health Organisation (WHO) e na sha nomeva e na oundjolowele.

“Namibia ota monika e li nawa okutala koikwanina ashike eshi sha fimana unene shi dule oinima aishe oyo oshe shi u na okunwa,” Osho a ti ngaho.

MuAuguste momudo 2022, Miller okwa li a lombwela ngoloneya waMaheke Pio Nganate kutya oshitopolwa ashishe oshe lineekela momeva okoshiyedu opo shi xupe,” Osho a ti ngaho.

Omikanda odo da monika koThe Namibian oda ulika kutya ehangano loUranium One ola kendabala okuninga oyoongalele novaleli vopamufyuululwakalo va yooloka koAminuis.

Omupopiliko wehangano eli Riaan van Rooyen , momukanda, okwa ti ouyelele oo wa yandjwa kuMiller ou yadi oipupulu.

“Nashi konekiwe kutya Miller omunawino moikwamina a fimana ashike keshi nande omunawino moinima yoludi eli, nosho yo oyo ya pamba omeva,” Van Rooyen osho a ti ngaho.

“Opu na ovakwashiwana vahapu ovo ve uditile oshinima eshi nawa naavo va tambula ko eyokomesho nosho yo omauwa akwao oo taa dulu okweetwa koshinima eshi momudingonoko.”

OVANAFAALAMA OTAVA YAMBIDIDA

Elelelodoopa laLeornadville otali yambidida oshinima eshi shokufukula ouraniuma moshitopolwa.

Omunafalama umwe wedina Francois van Schalkwyk, omunafaalama oule weedula 40, e na edu lounene u fike peehecta 7 000 noimuna i li 1 000. Ota dulu okukanifa keshe shimwe ngee omeva okwa i oudiyo. Okwa itavela kutya omukalo oo tau ka longifwa otau dulu okulonga.

“Ovarussia nava udife ko ovanafaalama kutya omukalo otau ka longa. Pexulilo, epangelo natango ola pumbwa okutokola. Omeva otaa dulu okuya omaudiyo, osho otashi shiva. Ashike ou na okukwashilipaleka kutya ove shi ninga pamukalo uwa ndee kapu na okukakeka omeva.
“Onda itavela kutya omukalo ou otau ka longa. Kandi wete mo oupyakadi momukalo wavo,” Osho a ti ngaho.

Kovanhu vahapu moshitopolwa, okumona oilonga okudulife omaupyakadi oo taa dulu okweetwa koshinima eshi.

“Otwa tila omeva a kakekwe ashike ngee owa tale kusho, fye oshiwana sha lyatelwapedu,” Lishomwa Impo osho a ti ngaho.

“Ngee ehangano ole tu udanekele kutya itali ka kakeka omeva, itatu kala tu na oupyakadi shaashi otwa hala oilonga yovanhu vetu, otwa hepa nai ndee vahapu vomufye itatu dulu nokulanda oikulya.”

‘INATU TILA’

Omuleleli wopamufyuululwakalo waLeonardville Wilhemina Witbooi (65) okwa lombwela oThe Namibian kutya oshiwana otashi yambidida oshinima eshi shoikwamina.

“Uranium One okwa li a tuminwa koLeonardville kuKalunga a lundulule onghalo omo tu li. Otu shi shi kutya otapa kala pu na eemhito dihapu doilonga.

“Shoo osho twa halela epangelo li manife oshinima eshi shaashi ofye hatu mono oixuna, kashi shi epangelo.”
Oupyakadi oshikandjohoololo shaAminuis otashi ningi omatokolo noponhele yetu ndee katu na mo ashike olunyala moshikumungu omu.”

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News