Oumbuwanhu weumbo loshiwambo

Kosmas Nghisheenapo Ndinomholo

Eumbo lOshiwambo loo vene ola tungwa po koitukulwa ya fimana. Onghee otu na okukonenena nokushiiva nawa oitukulwa oyo tuu ei. Oitukulwa ei handi ka popya oyo ei hai hangika koumbuwanu weumbo letu fye ovawambo.

Oumbuwanhu weumbo lOshiwambo oo fimba i na ongodi. Nomonghedi ei ondi wete sha wapala tu shiive nawa oifimaninima hai hangika moumbuwanu oo hatu ti oushilo weumbo lOshiwambo. Eshi osha fimana unene tuu mounyuni ou wenyunipaleko oo hatu ifana (globalization) melaka olo le ya neembautu.

Opo epupi tali ya li shiive nawa eumbo lOshiwambo nghene la fikama po.

Oumbuwanhu oo fimba i na ongodi osheshi ota mu hangika oinima tai shikula.

Moumbuwaanhu weumbo lOshiwambo otamu hangika onhu oyo hai kala i li mokolonela ngeenge naana to diilile koushilo weumbo. Onhu ei oyo onhu ya fimana hai dikwa noiti ivali yomwoolo. Kakele konhu, moumbuwanhu omo tuu omo weumbo otamu hangika yo oluvanda.

Oluvanda ola tetekelwa nee kondungavelo tai ku findikile fiyololo omohambo, okudja mohambo oto i moshiunda. Elalakano loluvanda, omo hamu tongolelwa oimuna. Eengobe tadi likalele, eemhunya, eedi,oikombo osho yo oowamululu noonakanya keyadi oivela keshe ngo oufita u li po.

Ohambo omo hamu tulwa nande oimuna inya yovaendanandjila ile oshimuna sha kana omo hashi idililwa mohambo omo. Ngeenge munyalombe a eta okaana, omunyeumbo oha i moshiunda omo tuu omo ndele ta kaluka edina lokaana ashike iha itavelwa ngeenge munyalombe ina uda ko osheshi okaana otaka ningi elai.

Kakele koshiunda ngeenge owe ya nee meumbo koumbuwanhu weumbo oto hange ko epata lamunyalombe mokolonela ikwao. Epata oli na omafiya atatu omafiya oo oku na ngaho eshi taa ti. E li la ama koutokelo, olovaneumbo, ovanhu ava ve shii okunhomona omo hava tula edu la dja mekondo longobe opo iha kane eshi tadii koshimholo. Eli la ama keenduda olamwene weumbo.

Nalikwao ne eli la ama kondonga, olamunyalombe ye mwene. Ngeenge ne omushamane ina hala vali omukulukadi, efiya olo lamunyalombe olo ne ha dikula po ngaho otashi ti ota shuna oku a dile ohombo oya teka. Monale kakwali ku na eedjapo deehombo hano efiya lamunyalombe olo odjapo yohombo. Kakele komafiya, koshiunda oko tuu oko okwa yaamena ondjuwo yamunyalombe oyo hatu ifana oshitemounda.

Oya lukwa oshitemounda shaashi oya yaamena koshiunda. Nongeenge ne munyalombe a fange oushilo, oha pakwa mondjuwo yaye omo nondjuwo ohai hanaunwa po ndele odula oyo ovanhu ove na okudika oshitemo.

Ope na okulimwa opo pa li ondjuwo yamunyalombe. Apa opo ne pa dja edina oshitemounda. Hano oumbuwanhu weumbo lOshiwambo owa fimana neenghono osheshi otaku hangika oinima ya fimana oyo i li oshitukulwa sheumbo. Ofuka inai pya aishe namu shaale ngaho omwiidi wokuholama ovakongo.

– Kosmas Nghisheenapo Ndinomholo oku li omuhongifikola poMwadinomho Combined SchoolmOshitukulwahoololo shaHangwena. Oha hongo omalaka Oshikwanyama nOshiingilisa. Ota monika koemaila christiancosmos94105@gmail.com

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News