Ovanandjungu nepangelo otava kondjifafana kombinga yokudipaya oinamwenyo

Pohamba Shifeta

Ehangano ledina Namibia Chamber of Environment (NCE) ola kunghilila epangelo opo li ha mane po nande eendjaba odo di li mombuwa.

Epangelo otali dipaya oinamwenyo i dulife po700 opo li yambidide Ovanamibia ovo tava fi ondjala ya etwa koshikukuta osho shi li moshilongo moule weedula efele.

Oinamwenyo ei tai ka dipawa oya yooloka okudja ngaa keendjaba, eendjabameva, eengolo naikwao ihapu.
Omukulunhuwiliki wehangano loNamibia Chamber of Environment (NCE) Chris Brown okwa pula epangelo opo liha kume nande eendjaba domoshilongo odo di li koitopolwa yakukuta yokoonooli yoshilongo.

“Oshinima sha fimana eshi sha pumbwa okutalika apa osheshi kutya eendjaba domombuwa inadi dipawa.

Odishona momwaalu nodi na ongushu ihapu komatalelepo shi dulife onyama. Natango, oinamwenyo ei ishona oi na oshilonga shakula komudingonoko,” Osho a ti ngaho.

Brown okwa ti eendjaba odo hadi dulu okuxupa nawa monhele ya mbuwala odi li eliko lakula koshiwana noda pumbwa okwaamenwa.

“Okukala monhele ya mbuwala ohashi pula shihapu kashi shi ashike okukala oshinamwenyo. Ohashi pula okukala ho dimbuluka nawa nosho yo okukala u na ouyelele kombinga yonhele oyo opo to dulu okuhanga oikulya nomeva monghalo idjuu neenghono nosho yo pefimbo loshikukuta sha nyaipala.

“Ngee ouyelele kombinga yonhele owa kana shaashi oinamwenyo ei yakula oya kufwa mo mwiikwao eendjaba odo dipe tadi ya monhele kadi na vali apa tadi u hange,” Brown osho a ti ngaho.

OTAKU SHONOPEKWA OMWAALU

Minista womidingonoko, omakuti nosho yo omatalelepo Pohamba Shifeta eshi a nyamukula Brown okwa ti opolohalama yokudipaya oinamwenyo oya pumbiwa mokushonopeka omwaalu wayo opo iha kale ya pitilila unene ndee taku xwepopekwa oupyakadi woshikukuta, oo tau denge oinamwenyo nosho yo ovanhu.

“Eshi osho hatu ningi moNamibia, otwa kala nokuninga oshinima eshi eedula dihapu ongombinga yetu yokutonatela oinamwenyo noimeno,” Osho a ti ngaho.

Shifeta okwa ti oministili ohai dipaya oinamwenyo opo yaamene omudingonoko nosho yo i shonopeke omwaalu woinamwe iha kale ya pitilila shinene, osho hashi amene oinamwenyo ihapu kondjala.

“Omwaalu ou hatu dipaya kau fike nopopelesenda imwe woinamwenyo yomokuti. Ovanhu vamwe otava popi shaashi oinamwenyo i li 700 oihapu kuvo,” Osho a ti ngaho.

“Eshi kwa li tu na oshikukuta momudo 2018 no2019 otwa ninga epuko lakula eshi kwa li inatu dipaya ya wana, osho sha eta oinamwe i fike lwopo5 000 i fye. Neudo oshikukuta osha nyika oshiponga,” Osho a ti ngaho.

Shifeta okwa ti opolohalama yokudipaya oinamwenyo itai ningwa ashike kupalwife ovanhu ovo tava fi ondjala, ashike otai ningwa yoo opo kushonopekwe omwaalu woinamwenyo nokushunifa pedu omaupyakadi oo haa etwa koifitukuti.

“Otwa tana eendjaba edi tadi monifa oshiwana oixuna naado da mana okudala,” Osho a ti ngaho.

Shifeta oku na omukumo kutya nande oinamwenyo ei oi dipawe omwaalu wayo natango otau ka kala nawa moule weedula dishona komesho.

“Ekotamhango ole tu pa oufemba tu vatele nokukwashilipaleka kutya oushitwe otau vatele notau ka vatela oshiwana shopaife noshokomongula,” Osho a ti ngaho.

Shifeta okwa ti oministili otai ka vatelwa kovakongo mokudipaya oinamwenyo nosho yo mokutuvikila.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News