Ovanhu ve dulife 1 100 ovafya molwoudu wondjala

Ominista youndjolowele nomayakulo opanghalafano Kalumbi Shangula okwa ti Ovanamibia ve fike lwopo1 101 ova fya molwodu wondjala moule weedula nhee da pita.

“Moule wefimbo olo la tumbulwa, omwa holoka omafyo e li 1 101 a etwa koudu wondjala moitopolwahoololo 14. Otashi kumwifa eshi omafyo ahapu inaa holoka moitopolwahoololo oyo inai lineekela mounamapya,” Shangula osho a lombwela oThe Namibian ngaho Etine loshivike sha dja ko.

Oshivike sha dja ko ombelewa yomuprima minista okwa li ya shiivifa kutya ovanhu ve fike pomiliyona imwe oshinghwanyu nhee moshilongo itava ka kala ve na oikulya ya wana muJuli molwoshikukuta, omanga natango oshilongo sha lopota ovanhu ve fike lwopo2000 va kwatwa koudu wondjala odula ei.

Ombelewa yomuprima minista oya ti, ovanhu ve li 1 835 okwa didilikwa va kwatwa koudu wondjala.

“Oministili oya kumwa shaashi omaupyakadi opanghalafano okwa ningwa po ashike oshikondo shouhaku. Oudu wondjala oshinima osho sha pumbwa okutalika ko nawa kOvanamibia aveshe nepangelo opo u kandulwe po,” Shangula osho a ti ngaho.

Minista okwa ti omafyo aa okwa didilikwa unene moitopolwahoololo oyo inai lineekela modula opo i mone oipalwifa.

“Eshi ashike ku na odula inai wana, woo omwaalu womafyo medina loudu wondjala otau i pombada,” Osho a ti ngaho.

Shangula okwa ti omafyo amwe oudu wondjala otaa etwa kokuhafila ounona oshisho, pamhito imwe oikulya opo i li ashike ihai fiki ko kokaana.

“Opu na yoo noinima imwe ya puka moshiwana oyo tai eta oudu wondjala, ngaashi, okulongifa omalodu sha pitilila kwovadali oko haku eta opo vaha file ounona oshisho,” Osho a ti ngaho.

Epangelo ola ninga onghendabala yokulwifa oshikukuta yoshimaliwa shi fike pobiliyona imwe oshinghwanyu nhatu, ashike otali dulu ashike okuyandja oshimaliwa shi fike peemiliyona N$829.

Natango ola hala oshimaliwa shi fike peemiliyona N$482.

OIWANA EI YA KUMWA
Ovayelele ove li vamwe vomoiwana oyo ya findilwa kongudi ovo tava mono oshikukuta.

Omuleli wovayelele Joseph Gamoseb okwa lombwela oThe Namibian kutya ovakwashiwana vaye otava fi kondjala moshitopolwahoololo shaMaheke nOtjozondjupa.

“Epangelo ohali tu pe okakutu kamwe keekilohalama 10 kepungu. Ovanhu ove na okulongifa oufila oo oule weemwedi mbali ile nhatu neendooxa nhatu deeshi nekende lomaadi.

“Ohatu lipula: Minista ota dulu okulya oikulya oyo oule weemwedi nhatu?” Osho a ti ngaho.

Gamoseb okwa ti okuudite a fa inava valulwa nawa kepangelo lo paife.

“Kalunga okwa yandja edu eli kOvayelele ndee paife epangelo lonena otali twikile okutokola opo tu na okukala nonghee tu na okukala. Itatu longifa nomiti detu dopaushitwe tu pange ovanhu vetu, shaashi ove tu indika,” Osho a ti ngaho.

Gamoseb natango okwa holola eudo laye lonai kutya kamu na ovayelele mepangelo.

EKUFO LEDU
Molopota oyo kwa li ya pitifwa omafiku aa koAfrican Peer Review Merchanism okwa li ya denga omufindo opo epangelo liha kale vali tali kufa oiwana oyo ya lyatelwa pedu omadu avo.

Oya mona kutya Ovanamibia natango otava kufwa oufemba womadu avo eshi tave anyekwa kovadjeko.

Minista wefikopamwe loukakwashikekookanhu Doreen Sioka okwa ti okwa kumwa nai konghalo yoshikukuta, unene ngaa eshi ovanhu vahapu vomoiwana oyo ya mona oixuna va kumwa nai konghalo ei.

“Eshi handi kwashilipaleke osheshi kutya oministili otai ka longa nelitulemo opo i nghonopaleke okamaliwa oko haka pewa ovanhu ndee tai kwashilipaleke vali kutya ohaka yandjwa keshe omwedi,” Osho a ti ngaho.

Sioka natango okwa pula ovanhu ovo hava mono okamaliwa aka opo ve ka kwate noukeka ndee inave ka danena nande.
“Natango ngee twa mono oikulya yoshikukuta, inatu landifei po nande oikulya vakwetu,” Osho a ti ngaho.

Okwa ti epangelo otali tale nawa oshinima shokukala keshe omunhu iha longo a kale ha pewa oshimaliwa komwedi, osho sha kwatela mo Ovanamibia aveshe okudja pedalo fiyo opeedula 59 tava kala hava pewa N$500 keshe komwedi.. Petameko lomwedi ou pelesidente Nangolo Mbumba okwa li a pula Sioka opo a tambule ko omukanda oo tau pula opo ovanhu va kale hava pewa okamaliwa komwedi.

“Otwa teelela ashike omalombwelo. Osho handi dulu okupopya paife, osheshi kutya opu na sha shiwa tashi longekidwa. Omanyenyeto avo otaa udika paife,” Sioka osho a ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News