Ovanhu ve li 263 mOmaheke ove li moshipangelo molwondjala

Pijoo Nganate

Ngoloneya woshitopolwahoololo shaMaheke Pijoo Nganate okwa ti kutya okwa didilikwa ovanhu ve fike lwopo300 moshitopolwa ve na oudu wondjala odula ei, omo ve li 26 va xulifa nale nokuli.

“Okudja muJanuali fiyo omuJuni, otwa didilika omwaalu u fike po300 woudu wondjala, sha hala okutya ounona ohava ka nangala inava lya oikulya oyo ya pumbiwa molutu,” Osho a ti ngaho.

Ovanhu ve fike po263 okwa li va kwatelwa meembete doshipangelo molwoudu wondjala, ve li omuwoi ove li meembete paife ngaha omanga ve li 26 va xulifa nale, Nganate osho a ti ngaho.

Pefimbo olo ngoloneya kwa li ta popifa poshoongalele shi na sha nokulonga ouraniuma moshitopolwa shaStampriet Transboundary Aquifers System Omaandaxa, ngoloneya okwa holola ehandu laye kombinga yovanhu tava mono oixuna moshitopolwahoololo shaye.

“Moshilongo mu na ashike ovanhu vashona nomaliko e li keshe pamwe, ovanhu vahapu ove li moluhepo li nyanyalifa ndee mupya munene, oshitopolwahoololo shange nasho oshi li moluhepo la tya ngaho.

‘ONGHALAMWENYO IDJUU’
“Oshitopolwahoololo shange inashi shaala ko kondjala. Ovanhu moshitopolwahoololo shange ove na onghalamwenyo ya naipala eshi tava fi nokondjala,” Osho a ti ngaho.

Oshitopolwahoololo shaMaheke osho oshitopolwahoololo shimwe osho shi na ovanhu vashona, shi na ovanhu ve fike po102 881, sha hala kutya otashi i mo hamumbala lunhe moshitopolwahoololo shaKhomas.

“Otu na eepelesenda 39 dovanhu vehe na oilonga,” Ngoloneya osho a ti ngaho.

Omuleli wongudu yomilameno yopambelewa McHenry Venaani okwa ti kutya oshinima eshi otashi kumwifa neenghono.

“Ovanhu vahapu otava fi shaashi kave na oikulya, ovakwashiwana ihava pewa oikulya oyo tai kelele oudu wondjala, shaashi oshilongo eshi osha tala unene mokulanda oikulya kondje.

“Ngee owa tale oshitopolwahoolo shaMaheke, okwa li sha pumbwas okukala shi na oshiwana. Ihamu ningwa oikulya,” Osho a ti ngaho. Venaani okwa ti epangelo ola dopa “unene ngaa” okupa Ovanamibia oipumbiwa ya keshe fiku.

“Ngee owa tala koCopenhagen Consensus oyo ya holola omwaalu uhapu womalipulo nghee omapangelo taa dulu okukandula po oudjuu wondjala nokulonga oikulya ya wana, oshinima shakula noshi li sha tulwa pombada neenghono, ashike epangelo inali lipaka mo moshikumungu shokulonga oikulya ya wana,” Osho a ti ngaho.

‘KASHI SHI SHA’
Omukulunhuwiliki wehangano ledina Nutrition and Food Security Alliance of Namibia Ben Schernick okwa twakumwe nomwaalu waNganate, ndee ta kunghilile kutya osho kashi shi sha natango.

“Puhe na malimbililo, otwa pumbwa exumokomesho neenghono meendelelo neengeshefa ngaashi koLeonardville, ashike nashi kale nee sha wapala sho otashi kandula po omaupyakadi,” Osho a ti ngaho.

Omukulunhuwiliki okwa ti oshimaliwa shopendjela osho ovanhu hava mono paife ngaha inashi wana.

“Oimaliwa yopendjela oyo hai kwatwa paife ngaha inai wana, yoo noho itai longo naana ngaashi oshimaliwa osho ngeno sha pumbwa okukala hashi pewa ovanhu aveshe ovo vehe na oilonga shi na okulonga.

“Natango eshi otashi ulike kutya otwa pumbwa oshimaliwa osho hashi pewa keshe omunhu ou ehe na oilonga meendelelo shi fike poN$500 tashi kala ngeno tashi pewa keshe Omunamibia okudja ngaa pedalo fiyo opeedula 59 opo kudule kulwifwe ondjala, oluhepo nokuhafikapamwe,” Schernick osho a ti ngaho.

Okwa ti paife otava kendabala okukonga ondunge nghee ounona ovo ve na oudu wondjala ve na okuvatelwa opo va dule okukala tava veluka diva.

“Oshinima eshi otashi lalakanene okunghonopaleka eveluko lounona nokukala tava talelwa po keshe oshivike nokuyambidida eefamili momidingonoko,” Osho a ti ngaho.

OUKALATA VOKULANDA
Natango, ovanandjungu moinima ya pamba ouyuki wopanghalafano ova ti okukala ovanhu hava pewa oukalata vokulanda ponhele yokupewa oikulya yoshikukuta otashi vatele opo ovanhu ovo hava mono omauwa e li ngaha va dule okukala ve na ehoololo lokulanda osho va pumbwa.

Pefimbo leenghundafana pokati komupedu pelesidente Netumbo Nandi-Ndaitwah novanafaalama vomoshitopolwahoololo shaMaheke koGobabis oshivike sha dja ko, ovanhu ovo hava pewa oshikukuta ova ti ova hala okukala hava pewa oukalata voshimaliwa opo va dule okukalanda oinima yavo ponhele yokukala tava pewa oikulya.

Omwedi wa dja ko, omukulunhuwiliki mombelewa yomuprima minista, I-Ben Nashandi, okwa ti epangelo ola longekida oshimaliwa shi fike peemiliyona di fike poN$825 opo li tule opolohalama moilonga. Omunandjungu wouyuki woponghalafano Nafimane Hamukoshi okwa ti oshinima eshi otashi vatele okukandula po eemumbwe donumba shi dulife oikulya oyo hai yandjwa.

Okwa ti ota yambidida oukalata vokulanda, ngee osha longwa mo nawa, sha kwatela mo ovanhu aveshe.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News