UNAM okwa ti eembwila, omaxwiki e litonya neembulukweva da tauka inadi pitikwa moshiputudilo

Oshikondo shi na sha noukolele nomiti doimuna moshiputudilo shoUniversity of Namibia (Unam) osha indika ovalihongi aveshe voshikondo osho vaha djale vali eembwila, eembulukweva da tauka, okuvava oumotya sha pitilila nokukala ve na omaxwiki ale inaa koshoka.

Oshinima eshi oshe ya konima yeemwedi dishona eshi oshiputudilo shopombada shedina International University of Management kwa li sha indika ovalihongo vaha kale vali tava djala omakoto e li kombada noumbwila koshiputudilo shavo shokoDorado mOvenduka.

Omukanda oo kwa li wa nyolwa kovahongi vomoshikondo osho tuu eshi wa nyolelwa omukulunhuwiliki woshiputudilo shedina Hage Geingob campus, owa ti ovalihongi nava djale nawa shi li pamufika.

Omukanda ou okwa li wa shangwa kovakulunhuwiliki novahongi ovakulunhu moshikondo shouhaku moshiputudilo.

“Fye, ovaleli ovakulunhu moshikondo eshi ohatu yadje omilandu kovalihongi vetu moiputudilo yetu aishe moshilongo, notwa teelela di landulwe.

Mupya munene, napa kale pu na oilanduli ngee omilandu domidjalo inadi landulwa,” Omukanda osho wa ti ngaho.

Ombinga imwe yomukanda oya ti ovalihongi moshikondo omu nava kale va yela, ve na oukoshoki voo otava monika nawa keshe efimbo.

“Omilandu edi inadi pitika u kale to shindwa. Ovakainhu ihava djala eembwila ile oinima ixupi unene moshiputudilo ile ponhele yoilonga. Edi eenhele opo ovanaudu hava kala keshe efimbo, ndee kapu na nande omunaudu ile ovanailonga va hala okutala yolutu loye.

“Ovalumenhu, ovo ve shiivikile okudjala eembulukweva da tetwa moshiputudilo, nave likaleke kokule alushe nokudjala eembulukweva di na eembululu dakula, unene ngaa ngee tava i kolabolatoli ile koipangelo. Ovalihongi inava longifa oumotya sha pitilila moipala yavo, oyo oinima ashike yefimbo loye lokufuda po, djala pandodo ya yuka,” Omukanda osho wa ti ngaho.

Omukanda owa ti ovalihongi nava kale tava ulike kutya otava dulu okuninga oilyo ya fimana yoshikondo shouhaku monakwiiwa.

OMILANDU ‘DONALE’

Omuleli wovanyasha wongudu yoLandless People’s Movement Duminga Ndala okwa ti oiputudilo oya shu na komilandu donale domidjalo dovalihongi, osho tashi lyatele pedu omukalo wemanguluko.

“Omanga tu udite ko nawa ohokwe yoshiputudilo okuyambula po omilandu dopamufika dovalihongi, oshiputudilo nashi kale onhele yokupatana kombinga yomadilaadilo, ndee kaishi onhele yokuyandja omilandu nghee ovalihongi ve na okukala tava monika,” Osho a ti ngaho.

Natango, omuleli wovanyasha wongudu yoEconomic Freedom Fighters Theresia Mushaandja okwa ti elombwela otali kala ashike liwa ngee ola nuninwa okupukulula ovalihongi momukalo muwa.

Okwa ti eindiko eli otali kala la wapalela ovalihongi ovo va kula, ovo vamwe vomuvo hava longo nale voo vamwe ova hombolwa.

“Omanga oufemba wovalihongi wa pumbwa okufimanekwa, omapukululo atya ngaho natango aa pumbiwa, unene ngaa opo va kelelwe kodjuu wokukendabala va ka konge oinima opo va dule okuwapalela mongudu yonhumba,” Mushaandja osho a ti ngaho.

EHANGANO LOVALIHONGI
INALI FUUKA

Pelesidente wehangano lovalihongi ledina Namibia National Students Organisation Dorthea Nangolo okwa ti ehangano laye ola itave kutya hamulihongi a nyekwa oufemba waye wokuninga eshi a hala.

Ashike nande ongaho, okwa ti oiputudilo nai tule po eemhango moikondo imwe, unene ngaa nghee ve na okumonika nokudjala, shama ashike tashi tulilwa po ovanhu aveshe, inashi kala ashike sha tala kovanhu vamwe.

“Ashike nee, eshi natango ohashi kala shidjuu pefimbo loilonga, opo ve na okuliufa keemhango odo tadi wilike nghee ve na okukala tava monika peenhele doilonga,” Osho a ti ngaho.

‘KAPU NA OSHINIMA SHIPE’

Omupopiliko wevava loSwapo Moses Sikerete okwa ti omilandu edi kadi shi dipe.

“Shotete noshafimana, otu na okushiiva kutya oshiputudilo eshi tashi popiwa otashi deulile ovanhu oinima ya pamba ounamiti ovo tava ka kala ve lineekelelwa eemwenyo dovanhu noundjolowele wavo.

“Kapu na ashike nande oshinima sha puka ngee tava deulile nokulonga ovalihongi voumamiti oinima oyo i li komesho yavo. Otashi ka kala shidjuu kovalihongi okulihonga eemhango edi ngee va tameke okulonga. Oshinima eshi ohashi ningwa moiputudilo ihapu,” Osho a ti ngaho.

Sikerete okwa ti omudjalo oo tau pulwa owa wapalela oshikondo osho.

“Oshiputudilo otashi ningi ashike osho kwa li sha pumbwa okukala tashi ninga nale. Ashike osha fimana okuningila ovo va kumwa koshinima eshi omapulapulo nomahongo opo ve li longekidile omalunduluko aa opo vahapu ve shi tambule ko,” Osho a ti ngaho.

Okwa pula ovalihongi opo ve liufe komilandu edi tadi popiwa.

“Ongoshilongo, inatu teya po oshikondo shouhaku. Otu na okulonga noudinini opo tu yambidide oUniversity of Namibia mwaasho tai ningi.

Omupopiliko woshiputudilo shaUnam Simon Namesho okwa koleka etokolo loshiputudilo opo li nghonopaleke omidjalo koshikondo shounamiti ashike okwa ti natango inau kolekwa opo tau ningilwa omatalululo manga.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News