Unam okwa tula moilonga ondunge yokushuna pedu omwaalu wovahongwahongi

Sanet Steenkamp

Oministili yehongo, omaunghulungu nomifyuululwakalo oya tambula ko etokolo loshiputudilo shopombada shedina University of Namibia lokushuna pedu omwaalu wovahongwahongi opo ku kandulwe po oupyakadi wovahongwahongi ovo va ninga vahapu noitava mono vali oilonga.

Eshi oshe ya konima oshiputudilo sha shiivifa kutya osha tula moilonga ondunge yokushonopeka omwaalu wovahongwahongi, sha etwa konghalo yovahongi moshilongo.

Omupopiliko waUnam Simon Namesho eshi kwa li a popya noThe Namibian Etivali, okwa ti oshiputudilo okwa li sha tula moilonga ondunge ei momudo 2023.

Oshiputudilo osha deula ovahongi ve li 29 849 okudja momudo 1992, osho a ti ngaho.

“Okutambula ovahongwahongi moshiputudilo otaku talikila komumbwe yovahongi paife. Molwoshinima eshi, otwa shonopeka omwaalu wetu peenhele odo di hadi unene, ngaashi eendodo dopedu mehongo, omanga hatu tala unene eenhele odo da pumbwa ovahongi, ngaashi odo domalaka aNamibia,” Namesho osho a ti ngaho.

‘OVO ASHIKE VE NA OIDJEMO IWA’
Okwa ti ondunge ei oya kala tai longo momikalo dihapu, mwa kwatelwa kutya ovalihongi ashike ovo ve na oitwa i nyakula neenghono tava dulu okukufa ombinga meepolohala dehongo.

“Ngaashi, eepolohalama dehongo lopombada paife otadi pula oitwa 30 noilongwa i li pondodo yoAS, hatu kwashilipaleke kutya oitwa yetu oyo hai tambulifa ovanhu oi li pondondo imwe needjapo doinima ikwao.

“Natango, eepolohala detu odo da lunduluka oda kwa tela mo omawino ovalihongi opo va dule okupewa oilonga, osho tashi va deula opo va dule okukufa ombinga mekongo loilonga noupu,” Namesho osho a ti ngaho.

Okwa ti kapu na naana omwaalu wovalihongi ovo hava tambulwa keshe odula kondadalunde.

“Omumbwe yovahongi otai wilike omwaalu wetu oo twa pumbwa okutambula.

Eshi hatu ningi ngaho, ohatu dulu okulundulula omwaalu wetu wovanhu ovo tu na okutambula keshe kodula she likolelela komumbwe yovahongi opo tu kwashilipaleke kutya ovahongwahongi vetu ove na eemhito diwa dokumona oilonga,” Namesho osho a ti ngaho.

“Ohatu tu ounona omukumo opo va ninge omapekapeko kombinga yaasho tava dulu okuninga meenghalamwenyo davo, tava tula moilonga eemhito domoshilongo naado dokondje yoshilongo opo va kwashilipaleke kutya ova ninga omatokolo e li mondjila kombinga yondjila yavo yehongo noilonga,” Osho a ti ngaho.

OSHA TAMBULWA KO

Omukulunhuwiliki wehongo, omaunghulungu nomifyuululwakalo Sanet Steenkamp okwa ti oministili oya kala meenghundafana noiputudilo yehongo lopombada eedula twa dja kombinga yovahongifikola moshilongo.

“Enghundafana dayeuluka nodi li pauyelele oda ningwa pokati ketu ongoministili, ndee etokolo loUniversity of Namibia etokolo liwa neenghono okutala komwaalu ou ve na paife nokoinima ikwao ya yooloka,” Osho a ti ngaho.

Steenkamp okwa ti eendodo odo da pumbwa ovahongi odo do dopokati 8-10.

“Opo otwa pumbwa lela ovahongi vahapu, unene ngaa momalaka, oihongwa ya pamba omaxupilo, oungoba nomwaalu. Otu na ovahongi va pitilila meendodo dopetameko,” Osho a ti ngaho.

“Ondi wete kutya eshi oshidjemo shomakonako oUniversity of Namibia kombinga yovahongwahongi ovo hava di moshiputudilo eshi . . .
“Ohatu pula oiputudilo aishe oyo i na oshinakuwanifa shokudeula ovahongi opo i tule moilonga ongushu yomadeulo,” Osho a ti ngaho.

OUFEMBA WOPAUDEMOKOLI

Pelesidente wehangano lovalihongi ledina Student Union of Namibia (SUN) Bernhard Kavau okwa ti ovalihongi ove na oufemba wokuhoolola keshe osho va hala okulihongela pakutula moilonga oinima yonumba, mwa kwatelwa onghalo yokumona oilonga monakwiiwa.

“Ovalihongi nava pewe omauyelele e li mondjila oo va pumbwa okupitila moilongwa i na sha noilonga nomoinima ikwao opo va dule okuninga omatokolo e li mondjila,” Osho a ti ngaho.

“Kongeni ondunge nghee eliko loshilongo li na okuvatela okushonopeka okuhena oilonga moshilongo – kashi shi ashike ovahongi, ashike neendokotola, ovapangi, eeindjinia navakwao vahapu moshilongo.

“Ehangano ola itavela kutya ovahongi ova pumbiwa natango moshilongo shaashi opu na eefikola dihapu dihe na omwaalu wovahongi oo wa pumbiwa.

Omuhongi umwe okwa pumbwa ashike okukala e na ounona ve li 35 keendodo dopombada omanga keendodo dopedu omuhongi a pumbwa ashike okukala e na ounona ve li 25,” Osho a ti ngaho.

Kavau okwa itavela kutya oupyakadi otashi dulika omwaalu ashike oo epangela tali dulu nola hala okuhadeka.

INAVA FUUKA

Hamushangandjai wehangano lovahongi ledina Teachers Union of Namibia (TUN) Mahongora Kavihuha okwa ti kapu na omakonakono a ningwa opo a popile etokolo laUnam.

“Openi pu na oshinima osho shomumbwe yovahongifikola? Paife ngaha omwaalu ashike wovahongwahongi ovo vehe na oilonga oo tau tu ulikile, ashike kashi shi komakonakono asha,” Osho a ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News