‘Onakwiiwa otai fi po’

Mokambo, ‘Food First: Omunyoli okwa popya ta ti keshe oshilongo mounyuni oshi na eenghono dokupalwifa ovanhu vasho nawa.

Frances Moore Lappé naJoseph Collins ovanyola kutya ovanhu ova fya ondjala molwokutopola edu, oiyemo neenghono shihe fike pamwe.

Namibia ota lwifa oshikukuta sha nyika oshiponga moule weedula 100.

Oshivike sha dja ko ombelewa yomuprima minista okwa li ya shiivifa kutya etata loshiwana shaNamibia otali ka taalela ondjala paife.

“Eepelesenda 48 doshiwana shaNamibia, odo di fike pomaumbo e li 341 855, okwa teelelika a ka kale ehe na oikulya ya wana pokati kaJuli naSeptemba neudo,” Osho ya ti ngaho.

Ovanhu moitopolwahoololo ihapu yoshilongo otava longo noudjuu okupalwifa eefamili davo. Ovanhu vamwe otava fi. Moshitopolwahoololo shaMaheke, ounona ve li 26 ova kanifa nale eemwenyo davo molwoudu wondjala odula ei.Aka okapambu ashike kashona.

Oshivike shinya sha landulwa kwaashi sha dja ko, omupedu pelesidente Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa ti epangelo oli na okukwashilipaleka kutya kapu na nande omunhu ta fi kondjala modula ei yoshikukuta. Ashike nee omivalu otadi ulike nale kutya ovanhu ova tameka nale okufya kondjala.

Pefimbo opo Nandi-Ndaitwah kwa li a talela po oitopolwahoololo oshivike shinya sha landulwa kwaashi twa dja, omunailonga umwe moshikondo shouhaku okwa li a ngonga nawa onghalo ndee ta ti: “Ounona vetu ove na ondjala. Onakwiiwa otai fi po.”

Omunailonga moshikondo shouhaku okwa ti ounona otava tambulwa moipangelo ndee tava pewa omavatelo, ashike eshi ohashi lunduluka ngee va i komaumbo oko kuhe na oikulya.

“Ndee kashi shi ashike okaana oko. Otashi dulika ve na ovakwapata ve li vavali ile vatatu novadali ovo vehe na oilonga.”
Namibia oshilongo shoshikukuta.

Kakele koupyakadi wokukonga ondunge oyo tai dulu okukelela oupyakadi ou efimbo lile, ovaleli vetu ova dopa filufilu mokulipaka mo nokuungaunga nonghalonawa yOvanamibia.

Eedula dihapu, ovakwashiwana noikundaneki va kala tava popile opo epangelo li longe mo nawa omikalo dokuyandja omaufemba okupewa eeshi neendjo dopaushitwe.

Omukalo ou u li po paife ‘wakaume kaume’ ou li le po ashike ovakengeli naavo ve na omakwatafano navo. Opa pumbwa eenghatu dopamufika opo kuhanaunwe po ongonga ei yokwiiyambapaleka, opo kudulwe kufimanekwe onghalonawa yOvanamibia aveshe.

Oinima imwe ngaashi omaumbo oopelesidente vakulu novanambelewa vakula otaa dulu okuxulifwa po opo kuulikwe ehalo lokuninga omalunduluko.

Ovanapolitika ove hole okupopyaana kutya Namibia okwa yambekwa needjo dopaushitwe.

Ashike natango eedjo ngaashi eeshi odi na eendado itadi dulika kovakwashiwana ovo tava mono oixuna.

Eemhata kombinga yaasho ovaleli tava ningi, ile tava dilaadila va ninge, kombinga yokulwifa ondjala oda pumbiwa.

Eengudu dihapu dopolotika inadi pitifa mo natango omalalakano ado omahoololo.

Nado oda pumbwa okuulika omumbwe yomeendelelo kombinga yoikumungu oyo ya taalela Ovanamibia.

Divadiva, ovahoololi otava ka ninga etokolo kutya olyelye tava ka hoolola oo ta ka dula okutala komaupyakadi avo oo va taalela. Ohandi kulombwele, omukwashiwana waLebanon Antoine el Hajj okwa popya kutya “Lebanon kashi shi oshilongo sha hepa, oshilongo ashike tashi vakwa”.

Omupopyo oo otau dulu nokulongifwa moshilongo shetu.

Namibia ina hepa. Otava kwa ashike.

Oiputudilo nEembwila

Moule ashike weemwedi mbali, oiputudilo ivali yakula moNamibia oya tula moilonga eeveta odo tadi fininike osho ovakainhu ve na okudjala moiputudilo.

Tete okwa li oshiputudilo shedina International University of Management (IUM) ndee taku shikula oUniversity of Namibia (Unam).

Eli engwangwano lela laasho sha pumbwa okulalakanenwa, okukondjifa nghee omalutu ovakainhu e na okukala ponhele yokukwashilipaleka kutya onhele yelihongo oya amenwa noi li nawa.

Etokolo laUnam ole ya konima yoshivike eshi omunapangelo akula a lundila oiputudilo yaNamibia kutya otai longo oinima ya puka.

Omanga pu na eepelesenda di li 41,7 noupyakadi womahepeko opaukakwashikekookanhu a lundalala, okulipaka mwaashi ovakainhu va pumbwa okudjala inaku pumbwa nokuli ku kale oko taku likundwa pamhito ei.

Pauxupi: Eefulukweva hado oupyakadi.

Oupyakadi osheshi oshiwana hashi mbwadapaleke ovakainhu.

Otashi kumwifa nai eshi oiputudilo yopombada tai longo noikumungu ei.

Unam okwa xulifa po nounandjungu wopolotika moshiputudilo. Ponhele yokutula po eemhango nghee ovalihongi ve na okudjala ile kombinga yokukufa ombinga moinima yap amba opolotika, oiputudilo oya pumbwa okukala eenhele odo oinima ya pamba onghalafano tai likundwa kwamangulukiwa.

Opo kuvatelwe oshiwana, oiputudilo nai yandje eemhito diwa noda amenwa.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News