Omukalo wokuhoolola woIPC otau finywaafinywa

Panduleni Itula

Ehoololo longudu yoIndependent Patriots for Change (IPC) lokukelela ovanhu ovo va li koshoongalele shavo vaha hoolole eekandidate dikwao dopaitopolwahoololo yavo ola talika ko kutya omukalo woukanyamukulwa.

Eekandidate doIPC di li 112 odo tadi kondjele omhito yokuya momutumba wopashiwana okwa li da ongala koshoongalele shavo shotete shokuhoolola mOvenduka Etine.

Omuleli nomukwateli komesho wongudu yoIPC Panduleni Itula Etine okwa li a shiivifa kutya ovatumwakalelipo itava ka pitikwa va hoolole eekandidate dikwao dopaitopolwahoololo. Okwa ti kutya oshinima eshi otashi vatele okulanda omawi.

“Ndee ngee omunhu okwa dja koshitopolwahoololo shoye nondjato i yadi, kutya nee oFishrot ile kai fi oFishrot, nedilaadilo lokuuya ndee ta kufa ovanhu vashona ndee ta ti hoololeni nge, aae, ou na po omukalo umwe wokulongifa oshimaliwa osho. Ito lande omawi.
Inashi tambulwa ko nandenande,” Osho a ti ngaho.

Okwa ti kutya eshi otashi popilwa kekotamhango laNamibia, olo tali ti: “Ongudu yopolitika oyo ya hanga osho tashi pulwa nai kale ya manguluka okutokola kutya omunhu elipi po ta hoololwa ongoshilyo shomutumba wopashiwana opo a mone oshipundi.”

Itula okwa ti oshinima eshi otashi longifwa ashike okuhoolola ovo ve li momusholondodo.

Keshe moshitopolwahoololo otamu hoololwa ovanhu ve li vahetatu, Itula osho a weda po ngaho.

“Otashi vatele nongudu i kufe ovakalelipo vayo keshe koshitopolwahoololo puhe na okatongotongo. Nongudu ei oye litula mo kutya mokukwashilipaleka kutya momusholondodo omu na omunhu a dja koshitopolwahoololo keshe notai ka longifa omikalo dimwe di lili,” Itula osho a ti ngaho.

Edina laItula itali ka kala mo momusholondodo womahoololo ovanapaliamente oo tee ya.

TA KENDABALA A LUNDULULE EHOKOLOLO

Omundjadjukununi woikwapolitika Rui Tyitende okwa ti ongudu yoIPC eshi itai pitike ovatumwakalelipo va hoolole eekandidate odo da dja koitopolwahoololo yavo otashi holola omukalondjiikilile woukanyamukulwa oo u li mongudu.

“Shaashi moudemokoli, eeno, owa hala okulundulula ehokololo. Eeno, oto kendabala okukwashilipaleka kutya opu na oukumwe.

“Ngee onda dja kOmaheke ndee opu na omunhu ndi shi kutya moshitopolwhoololo shange omu na omunhu e na owino noungo nota dulu okulonga oilonga?” Tyitende osho a pula ngaho.

Okwa ti oudemokoli okwa li wa pumbwa oo u kale oshinima shakula.

Tyitende okwa ti omulandu ou otau fininike oufemba wovanhu va hoolole ovanhu vavo ovo va hala.

“Ngee ito pe ovanhu emanguluko lokuhoolola oo va hala okuhoolola, nena owa indika eenghono davo.”

Tyitende, nande ongaho okwa itavela kutya ovahoololi efimbo limwe ohava hoolola she likolelela komihoko nosho yo kokutala kutya omunhu okwa dja koshitopolwahoololo shi lipipo.

“Ehongamukonda: Kombinga imwe, oto kendabala u kwatele po ekotamhango, omanga kombinga imwe, owe lipaka mokunghonopeka oukumwe wongudu,” Osho a ti ngaho.

Omundjadjukununi woikwapolitika Ben Mulongeni okwa ti monghendabala yoIPC yokupukulula epuko limwe olo lokuhoolola she likolelela koitopolwahoololo, natango ova ninga vali limwe olo lokufininika eekandidate.

“Oinima ivali ya puka ihai eta po sha. Ondi udite ko kutya ino pitikwa u ninge oikonga meekoona. Efimbo limwe osho ohashi piyaaneke.”

Mulongeni okwa ti okukufa po oshinima eshi shokwiikala koshi otashi dulika shi amene oukumwe ponghatu ei, ashike nee, efimbo limwe omunhu oo ta dulu okulonga oilonga otashi dulika a kale omunhu a dja koshitopolwahoololo shokandidate.

“Ou shi omunangeshefa, ou shi nghee ha longo, omaukwatya aye nosho yo owino waye wouleli. Onghee nee, okukala u shi omunhu osho oshinima shotete shokutula elineekelo loye muye,” Osho a ti ngaho.

“Mulongeni okwa ti okuninga oikonga momikala okwa talika ko kutya oshinima shokoAmerica ile koilongo yokoushilo, ashike hasho ngaho.
“Oudemokoli oshinima osho u na okukwatela mo omaliudo a yooloka akeshe umwe.”

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News