Eengeshefa oda tila okupata eshi kwa teelelika di ka shunife oshimaliwa shovanailonga osho va kala nokufuta ongoishoshela yepangelo

Iipumbu Shiimi

Eengeshefa domoshilongo odi na oumbada kutya otashi dulika di ka fininikwe di pate konima yetokolo kutya ovayandji voilonga ove na okufuta ovanailonga oshimaliwa osho hava nanwa ongoishoshela yepangelo, nde kashi shi nande epangelo tali ka futa.

Ominista yoshimaliwa Iipumbu Shiimi okwa li ya shiivifa oshinima eshi omafiku aa.

Petameko lodula ei okwa li a shiivifa omilandu dokafudo kokufuta oishoshela odo da ulika kutya Ovanamibia ovo hava mono oshimaliwa shi li meni loN$100 000 itava futu vali oishoshela yepangelo.

Okuhafuta oishoshela yepangelo okwa li kwa kufwa poN$50 000 fiyo opoN$100 000.

Omunashipundi wehangano ledina Black Business Leadership Network of Namibia (BBLNN) Eliphas Simon okwa yadja oushima Omaandaxa konghatu yaShiimi.

Okwa ti eengeshefa oda dengwa nai koKolona neliko loshilongo natango otali u pedu.
Simon okwa ti okufininika eengeshefa di litwike omukundu wokufuta ovanailonga oshimaliwa osho otashi dulika shi ete eengeeshefa dihapu di pate.

“Ohatu dulu ngahelipi okufuta oishoshela? Natango eshi otashi ulike okuhena onghenda kwominista ngee tashi ya kokuyambula po ovalaule moshilongo omu,” Osho a ti ngaho.

Simon okwa ti etokolo loministili inali yuka paliko.

Okwa ti shapo oministili nai hanaune po ashike ehangano lokwoongela oishoshela yepangelo ledina Namibia Revenue Agency (Namra), shaashi ohali longifa oimaliwa yovafuti voishoshela opo ehangano li dule okuya komesho.

“Eshi kashi li pakotamhango … Otashi twala ondodo yoluhepo pombada ngaha minista ota ti eengeshefa dishona nodopakati nadi we pedu ndee tadi tumu ovanailonga komaumbo,” Osho a ti ngaho.

Simon okwa ti oshinima eshi shokufuta oshimaliwa osho ovanailonga kwa li va nanwa ongoishoshela yepangelo otashi dulika shi kume nai oilonga yefiku keshe yongeshefa ile nokuli yokodula.

Omupopiliko wehangano ledina Namibia Local Business Association (Naloba) Marius Nangolo okwa itavela kutya epangelo olo nali shunife oshimaliwa shovanailonga shaashi oshimaliwa eshi hashi kufwa ovanailonga sha pitilila ohashi i kepangelo.

Okwa ti eengeshefa dihapu oda taalela nale omaudjuu oshimaliwa.

“Omahangano amwe oku na oishoshela inai pwa okufutwa natango. Ngee aa pulwa a shunife oshimaliwa shovanailonga, otashi eta ashike eengeshefa di pate,” Nangolo osho a ti ngaho.

“Oovene veengeshefa vamwe otava longo noudjuu mokuhanga eudafanotwokumwe naNamra molwoishoshela yavo oyo i li konima, oyo ya naipalekwa konghalo yeliko moshilongo,” Osho a ti ngaho.

Momukanda Olomakaya Shiimi okwa ti ovayandji voilonga nava longe mo oishoshela oyo ya nawa keendjabi dovanailonga opo va shunife oshimaliwa sha pitilila osho kwa li sha nanwa keendjabi dovanailonga okudja ngaa mulotete laMarsa.

“Ovayandji voilonga ohava nane oshimaliwa keendjabi dovanailonga opo ve shi fute kuNamra keshe omwedi,” Osho a ti ngaho.

Eshi otashi ningwa opo ku kwashilipalekwe kutya oshimaliwa ashishe osho sha futwa komunailonga ongoishoshela yepangelo oshi fike pamwe naasho va pumbwa okufuta momudo 2024/225, omalunduluko oo a ningwa kombinga yokufuta oishoshela yepangelo osho taa ti ngaho.

Pefimbo lokuyandja ouyelele koKabinete muMei, Shiimi okwa li a tya omalunduluko oo a ningwa kombinga yokufuta oishoshela yepangelo otashi dulika ashike a holoke muOktomba.

Okwa ti oveta oyo kwa li ya pulwa natango oi na okupita omilandu da yooloka opo i dule okukolekwa nokushiivifwa pambelwa omanga inai ya moilonga.

Shimwe vali, ovo va dja poilonga opo va li ove na okuteelela opo va ka pule ko oimaliwa yavo kuNamra modula tai ya manga omafiku 30 Juni 2025 inaa koya.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News