Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

Banner Left
Banner Right

‘Kandi na ohokwe yokwiiyambapaleka’

Panduleni Itula

Presidente wongudu yomilameno yopambelewa ipe Panduleni Itula okwa ti ita i kopaliamente shaashi ke na ohokwe mondjabi yomuleli wongudu yomilameno.

Ongudu yoIndependent Patriots for Change (IPC) okwa li ya hoololwa i ninge ongudu yomilameno yopambelewa momahoololo aNovemba, ashike, Itula okwa popya kutya ita ka ya mo nande mopaliamnete, ashike ota ka tuma ko shike ovakalelipo.

Etitatu okwa lombwela oThe Namibian kutya oku na unene ohokwe yokunghonopeka ovanyasha ovo ongudu yaye ya tuma kopaliamente.
“Itandi taataya ondjabi yomiliyona imwe oyo hava futu omuleli wongudu yomilameno yopambelewa.

Opu na ovanhu ovo hava i kopaliamente molwoimaliwa,” Osho a ti ngaho.

“Peedula dange, onhele yange kai li mopaliamente. Pamwe omeumbo lepangelo, ashike kashi fi mopaliamente nandenande,” Osho a ti ngaho.
Itula okwa ti paudeko laye okatendo 17 kekotamhango laNamibia okakelela omunhu a kale e na eemhito mbali.

Okwa ti etokolo lowina loIPC lokukufa mo presidente, omupedu presidente, hamushangandjai nomunashipundi momusholondodo wovanhu ovo tava i kopaliamente okwa li la ningilwa owina opo kukelelwe epuko olo la ningilwe koCongress of Democrats, oyo ya ka tameka ashike tai teka po konima ya tula ovaleli vayo aveshe vopombada mopaliamente.

Itula okwa ti onghatu ei oya ningilwa oilyo yongudu i dule okukalela po oinima kelelo, omanga natango ta denge omufindo kutya ita ka kala ta pula oimaliwa yavo ile oimaliwa yongudu yopambelewa yomilameno.

Okwa popya kutya ngee okomisi yomahoololo yaNamibia oi na omalimbililo kombinga yovanhu ve na eemhito oombali, tai kendabala okukonga omayelele keengudu dopolitika nokuya kuhahende omukulunhu, okwa pula kutya oshike inava shiivifa pashiwana kutya omunhu ota dulu okukalela po eemhito mbali.

Itula okwa ti ngeno okwa li tashi dengele kutya presidente wongudu na kale mo momusholondodo, ngeno okomisi yomahoololo oyo hai wilike oinima ei ngeno inai shi pitika.

Okwa ti mekotamhango laNamibia kamu na nande oshinima tashi popi kombinga yongudu yomilameno yopambelewa.

“Oshinima ashike eshi tashi popi kombinga yomuleli wongudu yomilameno yopambelewa omukanda weemhanga nomalandulafano opaliamente, oo wa ti pakufatulula, omuleli wongudu yomilameno yopambelewa osha hala kutya omunhu oo e li ponhele youleli wongudu yomilameno oyo i na mo ovanhu vahapu mopaliamente.

Oshinima nashi kale kombinga yomunhu ndee kashi fi koshilyo,” Osho a ti ngaho. Itula okwa ti kutya eudeko e li kutya otashi dengele okukala opo presidente wongudu a kale mopaliamente ola puka.

Okwa yandja oshiholelwa shomusholondodo wongudu yoSwapo, ta ti kutya okandidate youpresidente kakwa li ya kwatelwa mo.

Okwa ti kutya, ekotamhango loSwapo omhango 55(1), omupedu presidente ashike, hamushangandjai nomupedu hamushandjai ovo shi li po nale kutya ove na okukala momusholondodo wokuya komutumba wopashiwana.

Itula okwa ti ongudu oya hoololola oilyo yopaliamente okudja koitopolwahoololo aishe nokwa li kwa pulwa opo oilyo yongudu i lihoolole yoo vene, ta weda po kutya pomahoololo kali po.

Okwa ti ota pe ovanyasha okudja keenhele adishe omhito opo va ninge eeveta.

“Kashi fi eendunge doye ile ehongo loye hali ku ningi omunapaliamente ile omutotiveta,” Osho a ti ngaho.

Itula okwa kwashilipaleka kutya IPC okwa tula ovanapaliamente vaye aveshe ve li 20 momandeulo opo kukwashilipalekwe kutya aveshe ove na owino ya pumbiwa.

Omuhongi woinima ya pamba ouyuki wopanghalafano John Nakuta okwa ti IPC oku na okuuhoololo omunhu wonhumba oye a ninge omuleli wongundu yomilameno yopambelewa shaashi Itula ina kwatelwa mo momusholondodo wavo vomutumba wopashiwana.

“Pakutala komulandu woveta wopaife ondi wete kutya IPC okwe lihanga momupya, oshinima osho ve shi li etala vene,” Nakuta osho a ti ngaho.

Ova ti okuhakala po kwaItula okwe va fiya vehe na vali nghee ve na okuninga ashike ove na ashike okuhoolola momusholondodo waavo tava ka tota eeveta.

“NaItula, omuleli wongudu yavo, ina kolekwa pambelewa kutya oshilyo shomutumba wopashiwana tashi anifwa momafiku 21 Marsa, omunhu umwe oye e na okuningwa omuleli wongudu yomilameno yopashiwana momutumba wopashiwana,” Nakuta osho a ti ngaho.

Omuhongi okwa li ta popi e likolelela koindjemo yoshibofa shomomudo 2022 eshi omhangu ya shi ya ko kwa li ya popya kutya oilyo ihamano yongudu yoPopular Democratic Movement kwa li ya kufwa mo momusholondodo weekandidate shihe li paveta konima yomahoololo omutumba wopashiwana momudo 2019, naashi kwa li ve na okukaanifwa va ye momutumba wopashiwana.

“Kombinga yaashi, ongudu paife itai dulu vali, konima yomahoololo, i kwatele mo omunhu oo kwa li ina popiwa kutya oshilyo shomutumba wopashiwa,” Nakuta osho a ti ngaho.

Momafiku 03 Januali, omusholondodo upe womutumba wopashiwana okwa li wa kolekwa pambelewa muhe na edina laItula.

Omutotiveta Maximalliant Katjimune Etitatu okwa ti omuleli wongudu yomilameno yopambelewa okwa pumbwa okukala oshilyo shopaliamente.
Okwa popya omhango 37 yomeemhango nomalandulafano omutumba wopashiwana.

“Omuleli wongudu yopambelewa yopambelewa okwa hoololwa kongudu yakula yomilameno ya kalelwa po momutumba wopashiwana ndee oku na okukala oshilyo shomutumba wopashiwana ngaashi omhango 37 yombinga onhivali yeemhango nomalandulafano domutumba wopashiwan tai pula,” Osho a ti ngaho.

“Ngee eengudu mbali ile di dulife po domilameno oda kala di na omawi efike pamwe ahapu shaashi odi na oipundi i fike pamwe, omuleli wongudu yomilameno ou a mona omawi momahoololo axuuninwa oye e na okuningwa omuleli wongudu yomilameno yopambelewa,” Oveta osho ya ti ngaho.

Omupopiliko wongudu yoIPC Imms Nashinge Etivali okwa ti ngee okwa li va puka eshi inava tula presidente wavo mopaliamente, ngeno okomisi yomahoololo oye va lombwela kutya inave liufa keemhango.

Okwa lombwela oikundaneki opo i ye i ka tale oihokolola yomudo 2022 kutya ongudu oya fikama peni.

IPC okwa li a popya kutya kashi li paveta ngee ovanapolitika va kala tava kondjifa eemhito doukandidate woupresidente ndee ove li vali momusholondodo womutumba wopashiwana, shaashi “IPC okwa li e wete kutya oshinima osho shokukala u li peemhito mbali okuteya omilandu doveta netopoko leenghono”.

Omueleli wongudu yomilameno yopambelewa yopaife, McHenry Venaani, omwedi wa dja ko okwa li a tya ko sha keemata edi.

“Keshe ou va hoolola mokati kavo ota ningi omuleli wongudu yomilameno yopambelewa,” Osho a ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News