… Ovashiiviveta otava pula ‘oilonga ikulu yomounyuni’ i tambulwe ko paveta
Efiku laSolastica Goases, ohali tameke potundi 22h00 ngee ovanhu moshilando va ka kofa.
Ohe lityunu mo nawa ndee tai momalukanda aKatutura.
Goases, oo a dja kOmbaye, okwa lombwela oThe Namibian kutya okwa tameka okwiilandifa opo a dule okupalwifa ounona vaye vatatu.
“Oilonga yokulilandifa oilonga, osho handi ningi omaimaliwa yange ngaho ngaashi ashike oilonga aishe – eyooloko ole li ashike kutya ohandi longifa olutu lange,” Osho a ti ngaho.
Okwa ningilwa omatilifo kovayakulwa vaye nokwa ningilwa omahepeko omamwenyo nopalutu keembudi, kovalumenhu ovo have mu kongele ovayakulwa nokovanambelewa vopolifi, oo ta ti ohava kendabala okumona oiyemo movanhu ovo have lilandifa nokuvaka po oimaliwa yaye.
Okwa dimbulukwa oshikando shimwe eshi omuyakulwa waye a shinga fiyo okoDaan Viljoe Dam ndee taanya okufuta, te mu fiye e li hamunghele kokule neumbo.
“Okwa li nda enda fiyo okOvenduka ndi li a hamunghele. Onda ninga okmbidja nofulukweva neenailona,” Osho a ti ngaho.
Nande okwa li oshiningwanima eshi nde shi lopota kopolifi, okwa ti kutya opolifi okwa li ye mu lengifa nokumwiifana omadina.
Goases okwa ti ounona vaye ohava shindwa, nokutongolwa nosho yo okuhepekwa medina loinga yaye.
“Ovayakulwa efimbo limwe ohava ningile ounona vange omahepeko ngee tavaanye okufuta nge, ohava kala yoo tava tale ngee ovayakulwa ava tava denge nge,” Osho a ti ngaho.
Nande ongaho, okwa pumbwa okweeta ovayakulwa vaye keumbo shaashi eehotela neenduda dokunangala odi na ondilo.
Eshenge olo hali lilandifa, Cleopatra Naobes okwa ti okwa tameka okulilandifa eshi e li kosekondele, eshi kwa li a tewa mo meumbo kofamili yaye.
“Okwa li ashike ndi na okudja mepandaanda opo ndi dule okulixupifa,: Osho a ti ngaho.
Naobes, oo kwa ashike e na eedula 17 pefimbo opo, okwa ti okwa kala ashike ha li olwishi neeshi domeendoxa, nokwa tameka okupikwa koingangamwifi nomalodu opo a dule okulidiinikila onghalo yaye.
Okwa ti konima a dimbuka nokwa mana oifiilwalonga yaye yokofikola, ohali komindilo domeendjila oko hava kala novalilandifi vakwao oha monifwa oixuna kopolifi eshi tave lilandifile medu lamuni.
“Osho kwa li handi ningi ngaho fiyo nda mona kutya ohandi dulu okumona ovayakulwa okupitila komalungula,” Osho a ti ngaho.
Ashike ne, Naobes okwa ti oungoba ohau uya nomaupyadi, ngaashi ouvidio voixulo vonghone ile okukakeka ashike oukwatya womunhu.
OKULILANDIFA NAKU YE PAVETA
Hahende Kadhila Amoomo okwa pula opo ku totwe eeveta moNamibia pakutala kutyaovanyasha vangapi have lilandifa molwomaupyakadi opashimaliwa.
“Oumbwa moNamibia natango kau li paveta, ashike oshili osheshi kutya ovalumenhu vahapu novakainhu ovanyasha ohava ningi oshinima, luhapu moumbudi ile mutu shihe shi pamukalo oo wa ikililwa,” Osho a ti ngaho komalungula.
Amoomo okwa ti pakukala poshinima eshi shihe ninwe nasho, otashi twala ashike omaupyakdi pombda ovalilandifi nosho yo oshiwana ashishe.
Okwa weda po kutya ngee osha tulwa paveta, epangelo otali dulu okutula po omilandu dehameno odo tadi shonopeke oimbuluma oyo hai ningilwa ovalilandifi omanga tali amene oshiwana shiha kwatwepo eembabyona nokulongifa oingangafwifi papuko.
Okutla oshinima eshi paveta natango otashi ya pumbala oundjolowele woshiwana shaashi ovalilandifi otava dulu okukala tava mono omayakulo opandjololwele keshe efimbo, omahongo kombinga yomilele nondodo i li pedu yokutandaveleka omikifi dopamilele.
“Ngee okulilandifa inaku tambulwa ko paveta, ovayakulwa novanailonga ove li moupyakadi wakula wopaundjolowele.”
Amoomo okwa to oveta ei otai ka pitika yoo vali epangelo li dule okukelela omakwatopombabyona omanga tali kwashilipaleke kutya ovakulunhu ashike tava kufa ombinga mongeshefa omu.
KASHI FI OILONGA YETU
Hahende woufemba wovanhu Norman Tjombe okwa itavela kutya okukwata po ovanhu ovo have lilandifa okuteya po oufemba wavo.
“Okulongifa omaliko epangelo mokukonga ovanhu ovo tava ningi oinima yavo yopaumwene oinima yokufiwa mondjokono yepangelo loukoloni.”
Okwa ti kutya okulilandifa moNamibia kashi shi oshi oshinima shapuka, ashike omaliumbato ovalilandifi okwa kelelwa mokatendo oko taka kelele oinima oyo i fifa ohoni.
“Paushili, ovayakulwa vovalilandifi ihava tamanekwa, ashike ovalilandifi ashikle koshi yokatendo kokukelela oinima i fifa ohoni komudo 1980, onghee nee kashi li nawa kombinga yovalilandifi.”
Tjombe okwa ti ngee oshinima eshi okwa tokolwa kutya kashi shi oshimbuluma ostshi vatele ovalilandifi novayakulwa vavo opo va dule okudja oumbada woku ka konga omavatelo opaunamiti.
Okwa weda po kutya oshinia eshi shokufuta oipala, ile okupewa okufutwa opo u ye momilele oshinima shopaumwe osho tashi ungaunga noufemba womungu yee mwene.
OSHIKUMUNGU SHOUFEMBA WOMUNHU
Omuandjungu woinima ya pamba omaufemba ovanhu Mama Africa okwa londoda kombinga yokupitika okulilandifa puhe na okwaamena oufemba wovalilandifi.
“Ngee ove shi tula paveta ndee tava pe ovalilandifi omaufemba a ngabekwa, natango otava ka wilika ashike; otava ka lombwela ovalilandifi va longele ashike peenhele dimwe,” Osho a ti ngaho.
Okwa weda po kutya ngee oshinima eshi osha pitikwa paveta otashi kaamena ounona, tashi ka xwaxwameka ekufombinga momahangano ovanailonga nosho yo monima yosocial security, nokushunifa pedu omahepeko ile elongifo nai leenghono lopolifi.
Phil ya Nangolo okudja kehangano loufemba womunhu ledina NamRights okufininika ovalilandifi va longele peenhele da nyika oshiponga ile inadi amenwa okwa teya oufemba wavo.
“Ova fininikwa va longele oilonga yavo peenhele inadi amenwa, ndee oshinima eshi osha tula eemwenyo dovalilandifi moshiponga osho shi li sha nyika oshiponga koufemba weenghalamwenyo davo, eameno lomunhu noinima yopaumwene,” Osho a ti ngaho.
Okwa pula opaliamente i pitife eeveta tadi yandje eameno lopaumwene, onghalonawa nosho yo oufemba wefimano lovalilandifi.
POPYENI KOMBINGA YOIMBULUMA
Omunandjungu woufemba wovanhu Linda Baumann okwa pula opo kutotwe omukalo uwa wopaveta u na eenghono nomaameno a yela oonakuningwa oihakwana yokukwatwa po ombabyona opo ku kwashilipalekwe eameno nomaufemba ovalilandifi.
“Ngee eeveta oda kala da shoneka ohaandimwe ovo tava mono oixuna ile oda fiye po eemwaka, ovafufi otashi dulika va longife nai omapuko ile va fininikile moinima oyo inai pitikwa paveta,” Osho a ti ngaho.
Baumann okwa weda po kutya omaupyakadi opamaxupilo ngaashi oluhepo nokuhena oilonga otaa fininikile ovanhu mokulilandifa, nokatongotongo okwa ngabeka va mone oilonga ya yuka, ta weda p[o kutya omashenge novalilandifi ovalumenhu ovo ngaa unene tava ningilwa omahepeko noimbuluma.
“Okwaamena ovakulunhu ovo va hala okulonga oilonga ei, eeveta nadi shoneke mokupitika okulilandifa, tadi popile eenghalo diwa dokulongela ndee tadi ningi omahepeko nomiheka oshimbuluma,” Osho a ti ngaho.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!