Epangelo otali ka longifa oshimaliwa shi fike pomiliyona imwe oshinghwanyu nhatu kodula shomauwa opendjela yomuprima minista, omupedu prima minista, omunashipundi womutumba wopashiwana nomunashipundi weumbo etivali lepange konima va ya moshipundi shetulumuko.
Oshinima eshi oshe ya konima presidente mukulu Nangolo Mbumba a shaina omukanda wopambelewa wepangelo oo tau yandje oufemba kovanailonga vanhe vepangelo va kale hava futwa oshimaliwa shi fike poN$112 000 konima va ya mopendjela.
Ovanhu ava otava ka mona yoo omauwa oihauto, osho tashi eta omwaalu u ye peemiliyona N$2.5 mukeshe umwe.
Mbumba okwa shaina oveta ei tai popi kombinga yomauwa okonima yopendjela oshivike shinya sha dile ko, sha landula omapulaapulo noshikondo shokuungaunga neendjabi nomauwa ovanailonga vepangelo ngaashi tashi pulwa shi ningwe mokatendo koinima ei.
Omuprima minista konima a ya mopendjela, okwa teelelika a mone oshimaliwa shovateleki shi fike poN$6 103, oshimaliwa shomushingi waye komwedi shi fike poN$10 257 nosho yo oshimaliwa shokomwedi shoilonga yopashiwana shi fike poN$9 000 opo va dule okufika keembelewa odo tava dulu okuvatela molwoilonga yavo ya fimana meembelewa depangelo meenghalamwenyo davo.
Omuprima minista ota mono vali oshimaliwa shi fike poN$700 000 shosheendifo osho shi na okukala shi li kedina laye ta longifa oimaliwa yaye mwene.
Omupedu prima minista, nomunashipundi womutumba wopashiwana nomunashipundi weumbo etivali lepangelo keshe umwe ota mono oshimaliwa shohauto shi fike poN$600 000, nokushinyolifa okwa fa naana ngaashi osho shomuprima minista.
Ovanhu aveshe ava vanhe ovo tava kala tava pangelifa omahauto aa nosho yo omakwashilipaleko oyeendjifo ei oku li komapepe avo, omuprima minista ota kala ta mono oshimaliwa shomahooli shi fike poN$3 500 omanga vakwao tava kala tava mono oshimaliwa shomahooli shi fike poN$3 000 komwedi.
Otava pewa yoo ovanambelewa veameno. Omauwa akwao oo tava ka mona ongaashi omikanda dokuya kondje yoshilongo donghalamwenyo, okulongifa eenhele dovafimanekwa moupale veedila vopashiwana, nosho yo omauwa ovafimanekwa omeendjla okuningwa nawa peengaba nosho yo pomainda omeendjila.
Okambapila kovafimanekwa ohaka longifwa ashike kunakuka pewa nohaka longifwa ashike kohauto imwe.
Okatendo otaka ti omunhu na kale a longa eedula nhano ile hamano meumbo etivali lopashiwana opo a dule okumona omauwa aa a wana po.
Omunambelewa wepangelo ngee ina longa oshikako ashishe ota ka mona ko ashike okapambu koshimaliwa eshi nomauwa aeshe ehe shi opashimaliwa.
Omundjadjukununi woikwapolitika Henning Meber okwa ti eepresidente dihapu ngee tadi di mombelewa ohadi longifa okuya kwado okulipa omauwa.
“Otashi dulu okukala oshinima shiwa koshiwana nokomufyuululwakalo welongelo kumwe tashi wilikwa konghalonawa yopanghalafano – ngee ponhele yewedelo loimaliwa yomalweendo, ngeno oya yandjelwe okuxwepopaleka omaxupilo ovanhu ovo tava mono oixuna … shi ningwe ashike ongokashona komaxupilo avo akeshe efiku,” Osho a ti ngaho.
Melber okwa weda po kutya, shama ashike ovanhu moNamibia tava fi kondjala nounona tava mono oixuna komanyutu, okuyandja kwaavo ve na nale kashi na eshi tashi kwafa.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!