Esiku lyAaaniilonga olya simana

Esiku lyAaaniilonga olya simana

OMUPRESIDENDE Hifikepunye Pohamba a popitha Esiku lyaaniilonga pOhangwena moshitopolwa sha Hangwena nokwiindila koshigwana shaaniilonga shi hangane noku shi dhimbulukitha kutya Esiku ndika lyAaniilonga esiku lya simana moka aaniilonga ootate noomeme taya dhimbulukithwa oshinakugwanithwa oshinene ye shi na nokutala wo konima kutya oya eta po shike sha simana momamona giilongo yawo muuyuni. Pohamba ta ti omuniilonga omuntu a simana monkalamwenyo oshoka oye ha tungu oondjila, omagumbo, oosikola, ooklinika nosho tuu nokuuvite nee a simanekwa sho a ithanwa e ye a popithe engathithi lyaaniilonga yakwawo pOhangwena ngeyi.

Okwa ti mesiku ndika lyaaniilonga omo moka oshigwana tashi dhimbulukwa eiyambo enene, etilohi lyombinzi kaaniilonga mboka ya kala taya kondjo ya ze ko kohi yondjoko yUukoloni noyomahepeko galwe gi ili nogi ili gopathipambinzi lyopailonga. Ta ti otaku dhimbulukiwa oshipotha shaaniilonga oshinene sha li ko meti 1 May 1886 mu Amerika, moka aaniiloonga moka ya pulile ku kale ashike haku longwa oowili hetatu mesiku na osho sha taambiwa ko kiilongo oyindjiyomuuyuni. Sha eta nee mpoka aaniilonga ya longe oowili ndhoka mesiku nokukala ngaa nee ye na ompito yokukala nOofamili dhawo momagumbo pethimbo lyoowili ndhoka dha hupa ko. Omupresidende ta dhimbulukitha mboka ya li poshigongi mpoka kombinga yoshipotha oshinene shaaniilonga sha ningilwe okuza meti 13 Desemba 1971 shoka sha li sha ningwa nelalakano lyokuhulitha po iilonga yopakondaraka ya SWANLA, shoka sha li sha eta SWANLA koongolo nokukuthwa po thiluthilu. Omupresidende Pohamba ta ti kutya aaniilonga oyo wo ya hwahwameke oshigwana sha Namibia pethimbo lyekondjelomanguluko nokulombwela aanyasha nosho tuu ayehe ya yambidhidhe Omundohotola Sam Nujoma, ngoka e li Omukokolipresidende gwoshigwana sha Namibia noshowo ootatekulu Andimba Toivo yaToivo nAaniilonga yamwe omapendafule omolu emanguluko lyoshilongo shetu Namibia. Omusamane Pohamba ta ti kutya nashi kale sha yela kutya emanguluko lyoshilongo shetu olya etwa po kekondjo lyaaniilonga yowala mboka ya kala taya longo koofaalama, koomina nokoofaabulika, mboka ya kala mookomboni. Omupresidende Pohamba ta ti kutya pethimbo ndika lya Namibia a manguluka aaniilong otaya longo nawa pauvathano pamulandu gweuvathano lyopatatu, ano lyopokati komuniilonga, omugandji gwiilonga nEpangelo. Tapu tulwa wo Oveta yaaniilonga ndjoka yi li po okugamena omuniilonga. Presidende Pohamba ta ti, ngashi Oveta yAaniilonga yonomola11 yomomumvo 2007 oyo lela onkatu onene okuya komeho. Ta ti Oveta oyo tuu ndjika otayi gandja uuthemba kaaniilonga okuya pamwe lumwe momumvo nokudhana esiku lyawo ndika. Ta ti mo Namibia esiku ndika olya taambiwa ko li kale lyaaniilonga sha ningwa omolu olupandu lwokupandula shoka sha etwa po kaaniilonga notaya tsikile noku shi ninga. Omupresidende Pohamba ta ti okatopolwa okati 21 okashona 1(e) na (f) otaka gandja uuthemba kOmunamibia kehe a game kehangano lyaaniilonga hoka kwiikankameka iilonga ye pwaa na elandulo lyasha. Mokatendo okati 95 otamu popiwa nkene Epangelo li na okugamena uutemga womuniilonga nokuhumitha komeho oonkalo dhiilonga negandjo lyiilonga li li pauyuki. ‘Tashi ti ano kutya aaniilonga oya gamenwa nawa kOoveta dhEpangelo nodhoshilongo sha Namibia, h Omupresidende Pohamba ta ti ngawo nokugwedha ko ta ti kutya Epangelo otali tsikile nokugamena omauwanawa gaaniilonga moshilongo, okukandula po omaluhepo, okwaana iilonga, ondjala nokukutha po onkalo yekalo pevi mokati koshigwana.Nande ongawo Omupresidende okwa ti kutya eliko lyuuyuni oli li tali ende nayi naaniilonga oyendji oye li taya kanitha iilonga. Ta ti shi li wo nomoNamibia. Ta ti ngashi Weatherly Namibia okwa mbangolota nokukutha aaniilonga 598 miilonga meti 19 Desemba 2008. Oshinima shoka shi li oshiponga oshinene konkalonawa yaantu yetu moshilongo molwashoka ooperesenda 60 dhaaniilonga yetu odhiikwatelela koondjambi dhokomwedhi. Onkee Presidende ta ti Epangelo olya kondja nolya kutha ko koofuto dhiikuliwa yimwe ngashi kepungu komboloto nosho tuu, opo oshigwana shi vule okuhupa.Omanga kombinga yIifendela yopaumwene nako wo Epangelo lya kutha ko opo mboka kaye na iiyemo oyindji ya vule ngaa okuhupa po nasha tashi vulu oku ya hupitha. Mboka nee ye li miilonga, Omupresidende ota ti naya takamithe iilonga yawo nokulonga nuudhiginini. Ta ti Epangelo lyoSwapo itali ka thiga nande emanya kombanda yekwawo ngele otashi ya pokuyambula po emona lyoshilongo naantu yamo. Ta ti oshigwana oshi na okumona elongo naandjoka unene lyokomake. Oshigwana otashi monenwa oompito shi kale wo tashi hupu moonzo dhomakuti dhasho, pamukalo gwomatalelopo nosho tuu.Ta ti ayihe mbika otayi ningwa shi ikwatelela komulandu gwokumonena oshigwana iilonga niiyemo. Ta ti omolwaasho, Epangelo lyoSwapo li imanga kumwe na DWCP nelalakano lyokukelela uuthigona mokati koshigwana. Omupresidende ta ti kutya euvathano lyopailonga pokati komugandji gwiilonga nanakulonga nali kale nawa ethimbo alihe oshoka emona lyoshilongo otali vulu ashike okuya nawa komeho ngele omugandji gwiilonga nomulongeli gwe oye uvitathane notaya longo mombepo yimwe yokweeta po sha tashi yambula po emona lyoshilongo.Omupresidende ta indile unene kaagandji yIilonga yokOmangetti kutya naya kale ye na euvathano pokati kawo naaniilonga yawo hoka.Esiku pOhangwena mpoka olya li wo lya popithwa ku Gavena yoshitopolwa sha Hangwena tate Usko Nghaamwa noshowo ku Meya gwa Helao Nafidi, tate Peter Karolissen noshowo ne kOmupresidende gwEhangano enene lyAaniilonga,Alpheus Muheua.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News