Itatu kondjifa ovanhu ve lishangife – ECN

Gerson Tjihenuna

Omukalelipo wokomisi yomahoololo yedina Electroral Commission of Namibia (ECN) Gerson Tjihenuna okwa ti kapu na oveta oyo tai nane ovanhu va hoolole.

“Kufa oshiholelwa shoshiputudilo shopombada shoInternational University of Management, omwaalu wovalihongi oufike lwopo20 000. Owa teelela vamwe vomuvo va kale va dja moshikandjohoololo, ashike natango omwaalu wokulishangifa ou li pedu. Otwa kala tu li moikundaneki keshe oshivike, ngee kashi shi keshe efiku, komalungula, noshotuu,” Osho a ti ngaho Etitano.

Okomisi yomahoololo oya ti omwaalu vOvanamibia ovo tava dulu okuhoolola u fike po989 367 owe lishangifa opo u ka hoolole meni nokondje yoshilongo.

Omwaalu ou owa kalela po eepelesenda 61 dovahoololi ovo ve lishangifa okudja momafiku 03 Juni fiyo 13 Juli.

Tjihenuna okwa pula eengudu dopolitika nokomahangano aeshe moshiwana opo a ninge omahongo nokutwa ovanhu omukumo opo ve lishangife va dule okuhoolola omanga efiku laxuuninwa inali fika.

Natango, omukulunhu wokomisi yomahoololo Peter Shaama Etine okwa li a popila okomisi kutya itai ka undulila nande omafiku okulishangifa komesho noitapa ka kala nande omalishangifo a wedwa po.

Eshi itashi ka ningwa shaashi okomisi oya pumbwa okuninga oinima imwe oyo i na okuninga ngaashi tashi pulwa komhangu yomahoololo.

Natango vali, Shaama okwa ti oECN itai ka tuma nande vali ovanhu keenhele odo kwa li dihe na ovanhu pefimbo lokulishangifa shaashi eenhele odo okwa li ashike di na okukala po fiyo efiku lonumba.

“Ngee opu na eenhele odo da monika kutya inadi endwa, oko tu na okutala nokeenhele oko, oko nee taku dulu okutwalwa omayakulo pamhito ei, opo kukwashilipalekwe kutya ponhele yokukala ku na oushina vavali oko, paife otaku ende kashona, ovanhu paife ova ninga vashona,” Osho a ti ngaho.

Ehangano lokuninga omavalulo laNamibia oshivike sha dja ko ola shiivifa kutya Ovanamibia ve li lwopomiliyona imwe oshinghwanyu hamano ova hanga okuhoolola momahoololo omuNovemba oupelesidente nomutumba wopashiwana. Omwaalu ou owa fikama po movalumenhu ve li 763 700 novakainhu ve li 852 100.

Omunandjungu moinima ya pamba ouyuki wopanghalafano Shaun Gariseb okwa ti onghalo ei yovahoololi itava i ve ke lishangife otai kumwifa neenghono.

“Eshi ashike ovanhu vahapu va hanga okuhoolola, nekufombinga lavo lihapu ngeno ola teelelika. Onde lineekela omwaalu wokulishangifa otau i pombada momafiku oo a shaala ko,” Gariseb osho a ti ngaho.

Omundjadjukununi woikwapolitika Ndumba Kamwanyah okwa ti omanga shi li oshili kutya oECN itai dulu okukondjifa ovanhu ve lishangife, opu na oinima ihapu okomisi tai dulu okuninga opo i twale omalishangifo omahoololo pombada.

“Okomisi otai dulu okuninga oikonga yakula opo i longe oshiwana efimano lokuhoolola nokulishangifa,” Osho a ti ngaho.

Kamwanyah okwa pula vali opo oECN i pitike okulongifa oumutwe voshilongo opo ovanhu va hoolole ndee tai ningi okulishangifa kupu opo i kandule po oyiimbi.

“Eshi otashi dulu okukufa po oukalata vokuhoolola, ndee tashi ningile ovakwashiwana shipu okukufa ombinga,” Kamwanyah osho a ti ngaho.

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News