‘Onda loloka okuhoolola ndihe wete nande elunduluko’

VA KANIFA ELINEEKELO … Rauna Johannes omukainhu a hanga okuhoolola ashike ke wete etomeno lokuhoolola. Efano: Hileni Nembwaya

. . . Ovalandifi voixulunde kOshakati ova ti itava tyapula nande emanguluko

Rauna Johannes okwa kala nokulandifa oyiimati noixulunde oule wefimbo paife.

Oku shi omaludi ahapu oyiimati, ashike kai fi nee ei kwa li i na okuuya nemanguluko, osho a ti ngaho.

Johannes (34) okwa ti ita hoolola nande ongudu ile omunhu wonumba momahoololo oo teeya shaashi ke wete sha pumbiwa okushininga. Ine lipula nokuli nokulishangifa.

Johannes omukalimo wokOngenga moshitopolwahoololo shaHangwena noha landifa oyiimati noixulunde kOshakati.

“Onda loloka okuhoolola ndee itandi mono elunduluko lasha monghalamwenyo yange. Eedula da pita, onda kala nokukonga oilonga, ashike inandi mona.

“Ondi na ounona vavali nokandi na oilonga. Onghalamwenyo oidjuu. Ohandi kendabala okulandifa oyiimati noikwambidi pomunghulo wopate, ashike osho handi mono mo inashi wana nandenande okuvatela ofamili yange,” Osho a ti ngaho. Eshi ku na ashike omwedi umwe tu ye komahoololo oupelesidente nomutumba wopashiwana momafiku 27 Novemba, ovanhu vahapu ovo va hanga okuhoolola kave na ehalo natango.

Johannes okwa ti ovandjeko ashike vashona ovo tava li oyiimati yemanguluko loshilongo.

“Oshike ndi na okuhoololela, nohandi hoolola lyelye? Otwa kala hatu pula epangelo li tu pe oilonga, ashike kapu na sha.

Ongomulandifi womepandaanda, keshe efiku onda taalela ashike omatilifo okudja kelelo lodoolopa eshi handi landifa mepandaanda.
“Itandi dulu okukala meumbo nda mwena, onda pumbwa okuya ndi tale eshi handi dulu okuninga po. Okuhoolola okumana po ashike efimbo lelalela,” Osho a ti ngaho.

Souma Mutota, omukalimo womomukunda Olupumbu, okwa ti yee mefiku lomahoololo ota kala ta landifa oyiimati yaye noixulunde, shaashi okuhoolola kaku na eshi taku mu kwafa nandenande.

“Itandi hoolola. Ohandi kala nde lipyakadila handi landifa oyiimati noikwambidi yange, shaashi ngee inandi landifa itandi li. Ovo va mona omauwa kepangelo nava ka hoolole.

“Onda hoolola momahoololo a dja ko ndee inandi mona nande elunduluko la sha. Onghee nee paife, kandi wete etomeno lokuhoolola nokandi na vali ohokwe mopolitika,” Osho a ti ngaho. Angula Shivute okwa ti ewi laye kali na eshi tali eta po nande ongaho.

Okwa ti epangelo ola udanekela ovanyasha oinima ihapu, ashike kapu na eshi she ya po.“Okuhena oilonga natango oku li pombada movanyasha, oiputudilo oi na ondilo. Elunduluko lashike epangelo lipe tali eta? Paushili woovene kandi wete ngee ewi lange otali ninge elunduluko lasha.

“Onghalamwenyo oidjuu nale, notai dulu okunaipala nokuli nokonima yomahoololo.”

Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!

Latest News