Mo Tanzania Netumbo Nandi-Ndaitwah oku shiivike nawa nedina ‘Mama Swapo’, edina olo a pewa kunakufya presidente Julius Nyerere, oo e mu honga kutya oulingilingi oshimbuluma.
Okwa ti oshinima osho e na fiyo onena.
Etitano, Nandi-Ndaitwah okwa li aanifwa ongopresidente wotete womukainhu waNamibia, ta ningi ondjokonona yaye mwene.
Efiku la shikula ko okwa li a holola omadina eeminista doKabinete di li 14, odo da shuna pedu okudja peeminista di li 21 odo da li mepangelo la dja ko.
Eshi osha kwatela mo ovakainhu vahetatu novalumenhu ve li vahamano, osho sha eta eepelenda di li 53.3 dovakainhu neepelesenda di li 40 dovalumenhu.
Ongudu oyo ya dja ko oya li i na ovalumenheu ve li 12 novakainhu ve li omuwoi moKabinete nokwa li i na ovapedu minista ve li 20, omo ve li 17 kwa li ovakainhu novalumenhu vatatu. Eeminista ashike di li nhatu da dula okwaalukila mombelewa paife.
Ongudu ya presidente oya pewa oshinakuwanifwa shokutota eemhito doilonga di li 550 000 eshi ngeno omudo 2029 inau fika nokuwanifa po omudaneko oo a ningila oshiwana pefimbo loikonga yaye yomahoololo.
Etulomoilonga lomafaneko paife ola udaneka okutota oilonga i li 250 000 ponhele yaayo kwa li ya udanekwa nale.
Eshi kwa li ta popi Olomakaya pefimbo loshitufiaano shaye, Nandi-Ndaitwah okwa ti oshiwana shaNamibia osha hoolola Swapo, shaashi oshi na omukumo momaudaneko oo ongudu ya ninga pefimbo lomahoololo, oo elikolelela komilandu dayela.
“Ngaashi oukumwe, okumona omauwa eliko loshilongo nenghonopeko lovanyasha opo kweetwe omayambule po opamufika,” Osho a ti ngaho.
Nandi-Ndaitwah okwa ti opo ondjodi ei itwe ova tula omafaneko moilonga epangelo lipe.
Okwa ti okwa tula eeministili dimwe mumwe opo oilonga i longwe nawa.
Ehangano lipe lepangelo otali ka wilika omaliko epangelo oshilongo ashishe, osho a ti ngaho, omahooli noshimoko otaa ka wilikwa kombelewa yapresidente opo kukwashilipalekwe kutya otamu di omauwa opashiwana.
Nandi-Ndaitwah okwa hoolola Lucia Witbooi, omupedu minista mukulu woipambele yomeumbo, omatembu neameno, a ninge omupedu presidente.
Eedjo oda ti, presidente tete okwa li a hala omhito i kale ihe na omunhu, ashike otashi dulika a fininikwa a ninge ehoololo.
Pexulilo, okwa hoolola Witbooi – etokolo olo ovanhu vomeni tava ti ola ningwa pamukalo nola ningwa nawa.
Witbooi, omunapaliamente okudja momudo 2010, ke na nande efiku a wilikile oministili.
Ovanhu vomongudu ova ti ehoololo eli olaamenwa papolitika, pakutala kutya ke na naana ohokwe yokuninga presidente.
Ongudu okwa lopotwa kutya otai tale komudo 2027 opo i ka hoolole omupedu presidente oo ta ka landula Nandi-Ndaitwah.
“Ondi wete oshinima eshi sha fa oshinakuwanifa shakula. Ohandi shi longo ngaashi handi dulu,” Witbooi osho a ti ngaho Oshoondaxa.
Nandi-Ndaitwah okwa hoolola Elijah Ngurare a ninge omuprima minista, osho shi li onghatu yakula okudja pomhito yaye yoilonga oyo a li nale youpedu kulunhuwiliki moministli younamapya nounaimuna, omeva nomatendululo omadu.
Ngurare, oo a li nale hamushangandjai wevava lovanyasha loSwapo, paife oku li pondodo yakula yoshilongo.
Ehoololo laye ola talika ko kutya onghendabala yokunghonopaleka eyambidido moshitopolwahoololo shaKavango, oko haku di unene eyambidido lomahoololo loSwapo.
Momido edi, Nandi-Ndaitwah naNgurare okwa li va diminafana po, elunduluko lakula okudja momido dinya eshi kwa li ihave liudu nawa.
Momudo 2015, Nandi-Ndaitwah, naao a li omuprima minista, okwa li vati va hala Ngurare a tewaatewe mo moSwapo.
“Oilonga yange okuvatela omufimanekwa meenghono odo da yandjwa kOvanamibia,” Ngurare osho a ti ngaho mexuliloshivike.
Okwa li nale ha ifanwa kutya olebele yoSwapo, ashike okwe litala kutya omupopili woikumungu yovanyasha moSwapo, mwa kwatelwa enghonopeko, omalukanda nomayambulepo oitopolwa yokomikunda.
“Natu kwashilipaleke kutya oikandjohoololo aishe i li 121 oya mona eyokomesho. Omikunda, oitopolwa yokuushai nomalelo eedoolopa naa mone omayakulo. Opo tu dule okupondola oshinima eshi, otu na okuya kumwe,” Osho a ti ngaho.
Omupedu minista weliko mukulu Natangwe Ithete okwe shi pondola eshi a hoololwa a ninge omupedu prima minista nominista yoikwamina noikwanghono.
Omido da dja ko Ithete okwa kala nokupopya moshiwana kombinga yoikwamina nomahooli, ta ti epangelo nali kale li na mo oshipambu shakula momahooli oo a monika.
Momudo 2019, minista mukulu weliko Calle Schlettwein okwa li a yandja oushima komupedu waye, Ithete, eshi kwa li a ya koChina ina pewa ediminino koministili.
Omukulunhuwiliki woministili yeliko mukulu Erica Shafudah okwaalukila keumbo a ninge minista weliko neependjela.
Eedjo oda ti Shafudah okwa manguluka okuyandja oshimaliwa keeproyeka ngaashi yokupatululula oAir Namibia, oshinima osho omunhu oo a landula Iipumbu Shiimi aanya vati.
“Ondi udite etumba okutwikila okuyakula oshiwana.
Oilonga yange otai ka wilikwa komalombwelo apresidente,” Osho a ti ngaho.
Minista mukulu woilonga Veikko Nekundi okwa li a ulikwa a ninge minista woilonga noyeendifo.
Nekundi oye umwe womovawiliki wevava lovanyasha loSwapo ovo va li ominge naNgurare eedula omulongo da pita.
Omukalelipo woshilongo mukulu koGhana, Selma Ashipala-Musavyi, okwa ninga minista womakwatafano opaiwana, Frans Kapofi okwa shuna koministili yetanga leameno noipambele yoonakulwa vakulu, omanga Lucia Iipumbu a twalwa koministili yoikwameni, omatembu neameno, Emma Theofelus oku li koministili yomauyelele nomakwatafano opaungoba.
Festus Mbandeka natango oku li hahendendjai.
Omundohotola wopaunamiti Esperance Luvindao okwa li a ulikwa a ninge minista youndjolowele nomayakulo opanghalafano, osho sha nana eenhata komalungula.
Minista woundjolowele mukulu Bernard Haufiku mokakilipa mexuliloshivike okwa ti ina pulwa nande a ninge minista woundjolowele.
Wise Immanuel oo kwa li a kwatela omahoololo oSwapo komesho odula yadja ko, okwa ulikwa aninge ominista youyuki noipambele yoilonga.
Sanet Steenkamp okwa li a yelwa a ninge minista wehongo, ovanyasha, omaudano, omaunghulungu nomifyuululwakalo. Dino Ballotti omupedu minista waye.
Emma Kantema okwa ninga minista wefikopamwe lopaukakwashikekookanhu nonghalonawa younona.
James Sankwasa okwa ninga minista womayambulepo eedoolopa noitopolwa yokomikunda, noshinakuwanifa shokutunga omaumbo eli 50 000 manga omudo 2029 inau koya.
Mac Hengari okwa hoololwa a ninge minista wounamapya nounaimuna, eeshi, omeva nomatendululo omadu.
Indileni Daniel okwa ninga minista mupe womidingonoko nomatalelepo. Kaire Mbuende okwa ninga omukulunhuwiliki wokomisi yokuninga omafaneko opashiwana.
“Va telei nge ndi pe ongudu ei omhito i longe oilonga yayo. Eshi sha fimana kashi kutya olyelye e lile nge po shoo inashi kala kutya olyelye e ku lile po.
Sheni teeleleni ashike eyandjo lomayakulo,” Nandi-Ndaitwah osho a ti ngaho.
Stay informed with The Namibian – your source for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for
only N$85 a month. Invest in journalism, invest in democracy –
Subscribe Now!